Iako su nakon posljednjih parlamentarnih izbora iz Vlade stizale neslužbene informacije da će na sljedećima Hrvatska biti podijeljena u pet izbornih jedinica, čini se u igri je i dalje opcija po kojih bi građani i dalje, kao i dosad, birali u deset izbornih jedinica no njihova bi podjela bila nešto drukčija od sadašnje. Važeća podjela na deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika zbog nesrazmjera u broju birača po jedinicama rezultira time da je u pojedinim jedinicama broj glasova potrebnih za jedan mandat značajno veći nego u onima s manje birača i prelazi zakonsko odstupanje od pet posto, što je utvrdio i Ustavni sud.

»Čudnovati kljunaš«

Zbog toga se moraju mijenjati granice izbornih jedinica i nakon dolaska Kukuriku koalicije najizglednija opcija činila se podjela na pet izbornih jedinica, no čini se da  ta odluka nije definitivno donesena i da bi dalje mogla ostati podjela na deset izbornih jedinica i to na način da ona što je moguće više slijedi granice županija. Tako bi nestao i sadašnji apsurd po kojem je Grad Zagreb rascjepkan tako da njegovi građani biraju u čak četiri izborne jedinice.

Ministar uprave Arsen Bauk kaže da će se o izbornom zakonodavstvu za parlamentarne izbore odlučivati tek nakon lokalnih izbora, odnosno u drugoj polovici 2013. godine, ali da je Vlada svjesna odluke Ustavnog suda i nužnosti izmjena.

– Ono što se neće mijenjati je proporcionalni sustav i podjela na više izbornih jedinica. Kao matematičar svjestan sam da je nemoguće napraviti podjelu izbornih jedinica koje će biti potpuno jednake i da će barem jedna biti »čunovati kljunaš«. Razmatra se opcija s pet izbornih jedinica, ali moguće je i da ih ostane deset kao i dosad, da se napravi korekcija dosadašnjih jedinica, pogotovu u Zagrebu, pa da one barem prate granice gradskih četvrti, ali i da se napravi nova podjela i da granice izbornih jedinica što je moguće više prate županijske granice, ističe ministar Bauk.

Nesrazmjer glasova

O tome kako bi izgledala nova podjela na deset jedinica Bauk još ne želi detaljno govoriti, jer je do rasprave o tom pitanju ostalo još gotovo godinu dana.

Podjela na deset izbornih jedinica koje bi pratile što je više moguće granice županija značila bi i različiti broj birača po tim jedinicama, ali bi se nesrazmjer glasova koji su nužni za osvajanje mandata poništio tako što bi se po različitim jedinicama birao različit broj zastupnika.

Zasad se nameće opcija po kojoj bi se, ovisno o broju birača, po jedinicama biralo od 13 do 16 zastupnika, ali bi ukupan broj mandata u cijeloj Hrvatskoj i dalje bio 140. Prema broju birača najviše bi se se zastupnika – njih 16 – biralo u osmoj izbornoj jedinici koju čine Primorsko-goranska i Istarska Županija.

Ako se Vlada na kraju odluči zadržati deset izbornih jedinica, to bi značilo da Zagreb više neće biti »razvučen« u četiri izborne jedinice i spajan s različitim županijama, nego bi on činio dvije izborne jedinice. Nadalje, Zagrebačka županija i Krapinsko-zagorska zajedno bi činile jednu izbornu jedinicu.

Ipak, to bi moglo uzrokovati podjelu Splitsko-dalmatinske županije, čiji bi se priobalni dio spojio u jednu jedinicu s Dubrovačko neretvanskom-županijom, dok bi zaleđe bilo u istoj izbornoj jedinici sa Šibensko-kninskom, Zadarskom i Ličko-senjskom županijom. Četvrta (Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija) i peta jedinica (Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonsku) zadržale bi postojeće granice.

Preostale dvije jedinice činile bi Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija, odnosno Sisačka, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Jedna od opcija

Takva je podjela tek jedna od opcija o kojima će Vlada raspravljati kad se uhvati izbornog zakonodavstva, a sasvim sigurno u vladajućoj koaliciji neće smetnuti s uma i to kakve bi im izborne rezultate na predstojećim izbornima donijela ta podjela. O tome je razmišljao i HDZ kad je prije prošlih parlamentarnih izbora htio malo posložiti podjelu jedinica opravdavajući to poštovanjem odluke Ustavnog suda, ali do promjena na kraju nije došlo.

Što se tiče dosadašnje ideje o podjeli na pet izbornih jedinica kalkuliralo se s time da bi Grad Zagreb i Zagrebačka županija bili jedna zasebna jedinica, a u drugoj izbornoj jedinici bilo bi sedam županija središnje Hrvatske.

Pet slavonskih županija bile bi treća izborna jedinica, a Istarska, Ličko-senjska i Primorsko goranska županija bile bi četvrta jedinica, dok bi cijela Dalmacija bila  peta izborna jedinica. Iako ta ideja još nije odbačena čini se da je dobila konkurenciju u onoj da Hrvatska ipak ostane podijeljena na deset izbornih jedinica.