Vodostaj u je Rugvici -245 centimetara, a u Slavonskome Šamcu -249 centimetara, što je najniži vodostaj od 1878., rekao je Zamjenik voditelja obrane od poplava za srednju i donju Savu u Hrvatskim vodama Zoran Čavlović
ZAGREB – Vodostaj Save i ostalih rijeka u Hrvatskoj ekstremno je nizak zbog nedostatka obilnijih oborina, čija je posljedica manjak vode u bunarima i ugrožena je vodoopskrba stanovništva, DHMZ ne može prognozirati kad će pasti obilnija kiša, a nepovoljno hidrološko stanje HEP će stajati dodatnih oko 675 milijuna kuna.
Zamjenik voditelja obrane od poplava za srednju i donju Savu u Hrvatskim vodama Zoran Čavlović rekao je danas za Hinu da je vodostaj u Rugvici -245 centimetara, a u Slavonskome Šamcu -249 centimetara, što je najniži vodostaj od 1878., od kada se mjeri na tim postajama. Istaknuo je da je uzrok tako niskom vodostaju nedostatak obilnijih oborina jer, rekao je, zadnjih 20-ak mjeseci nije bilo znatnijih oborina.
Takvo stanje vodostaja negativno utječe ponajprije na podzemne vode, što se očituje znatnim padom njihove razine. Posljedica toga je manjak vode u bunarima ili njihovo presušivanje, čime je ugrožena vodoopskrba stanovništva do te mjere da se u nekim područjima voda već dovozi cisternama, izjavio je Čavlović.
Zaključio je da bi za stabilizaciju vodostaja bila potrebna dugotrajna i obilnija kiša koja se, po današnjim prognozama Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), ne očekuje u idućih deset dana.
U drugoj godini s rekordnom lošom hidrologijom očekivana proizvodnja u hidroelektranama bit će 11 posto manja od plana, uključujući činjenicu da je i početak godine bio sušni, doznaje Hina u HEP-u.
U odnosu prema godinama s prosječnom hidrologijom, proizvodnja u hidroelektranama ove će godine po HEP-ovim očekivanjima biti manja oko 25 posto.
Zbog toga su na tržištu potrebne dodatne količine električne energije pa bi se ove godine, po procjenama, trebalo nabaviti dodatnih 1,5 TWh energije više nego što u godinama s prosječnom hidrologijom.
»HEP-u će to stvoriti dodatne troškove koji se procjenjuju na oko 90-ak milijuna eura (oko 675 milijuna kuna)«, ističu u HEP-u.
