U proteklih desetak godina Riječki sajam je, dajući u zakup javnu površinu koju je od Grada Rijeke dobio besplatno, uprihodovao oko dva milijuna kuna. Ove godine po kvadratu plaćaju 3,30 kuna što je cijena »za đake i vojnike« u odnosu na prihod koji dobivaju od vlasnika štandova
RIJEKA Privatna tvrtka Riječki sajam d.o.o. godinama je od Grada Rijeke dobivala besplatno na korištenje javnu površinu u okolici Dvorane mladosti koju iznajmljuje za Velu Gospu i na tome u zadnjih deset godina zaradila oko dva milijuna kuna. Drugim riječima, novac od davanja u zakup trga i ulice Viktora Bubnja, Puta Bože Felkera, ulice Slavka Krautzeka, pa čak i pločnika ispred Osnovne škole Trsat slijevao se izravno u privatne džepove bez ikakve naknade Gradu Rijeci. Tu praksu očitog pogodovanja privatniku, kojom je proračun oštećen za stotine tisuća kuna, Grad Rijeka prekinuo je ove godine, kada je Riječkom sajmu dao istu javnu površinu u zakup po cijeni od 3,30 kuna za četvorni metar dnevno. To znači da je na Veliku Gospu Riječki sajam površinu od 3×2 kvadrata, na koju stane jedan štand, platio 19 kuna i 80 lipa, a dao ju je u zakup po cijeni od 980 kuna. I sve to bez javnog natječaja.
Dugogodišnji direktor Riječkog sajma i jedini osnivač i član uprave Mag consultinga Mladen Štajduhar ne vidi problem u činjenici da je njegova tvrtka godinama dobivala na korištenje javnu površinu bez naknade Gradu Rijeci.
– Mi smo privatna tvrtka i moramo vrednovati svoj rad i to činimo kroz naplatu posla koji radimo, u ovom slučaju iznajmljivanje prostora. Očito su u Gradu procijenili da smo mi sposobni odraditi dio javnog posla. Grad je procijenio da je njegov interes takav i ne vidim u tome problem. Riječki sajam je specijaliziran za ovakve poslove i logično je da se posao dodijeli nama, rekao je Štajduhar, napomenuvši da Vela Gospa nije posao od jednog dana, već se priprema četiri mjeseca. Štajduhar nije želio govoriti o detaljima poslovanja svojih tvrtki, opravdavajući se poslovnom tajnom.
– Grad Rijeka odlučio se na angažman s Riječkim sajmom obzirom da se radi o manifestaciji od značaja za grad s ciljem razvoja vjerskog turizma koji je bitna komponenta turističkog razvoja grada. Isto tako, tvrtka Riječki sajam ima dugogodišnje iskustvo u organizaciji sajamskih manifestacija. Javni natječaj se u ovom slučaju ne provodi već se sklapa ugovor s Riječkim sajmom i to, kao što je već rečeno, zbog razvoja vjerskog turizma i iskustva tvrtke Riječki sajam u ovoj djelatnosti. Do ove godine, Riječki sajam je, iz istih razloga, površinu dobivao na korištenje bez naknade. No zbog smanjenih proračunskih prihoda Grada ove je godine ugovorom predviđena naknada, kaže Doris Šajn, voditeljica Službe za odnose s javnošću i protokol Grada Rijeke. Na pitanje koliko godina traje ova suradnja, odgovorila je da traje »desetak godina i bez primjedbi i pritužbi sudionika«.
Milijunski prihodi
Površinu koju dobije od Grada, Riječki sajam za Velu Gospu podijeli na 230 prodajnih mjesta, što svi koji su ovih dana šetali Trsatom mogu primjetiti jer su mjesta označena bijelom kredom i brojevima. Svako mjesto površine je 3×2 metra, a zakup košta između 300 i 980 kuna, ovisno u kojoj se zoni nalazi i ima li priključak za rasvjetu. Ako se uzme prosječna cijena zakupa od 640 kuna, Riječki sajam davanjem u zakup tih mjesta uprihodi oko 150.000 kuna za jednu Velu Gospu.
Uz mala prodajna mjesta, postoji i nekoliko velikih, predviđenih za ugostiteljske objekte, zabavne radnje i ostale sadržaje i njihova cijena određuje se u dogovoru s organizatorom. Prema informacijama našeg lista, za površinu od oko 150 četvornih metara dogovara se cijena i od sedam-osam tisuća kuna. To znači da je istu površnu Riječki sajam od Grada dobio za 495 kuna, a dao u zakup za 16 puta više. Pritom, ponovimo, Riječki sajam plaća Gradu naknadu tek od ove godine, najmanje desetljeće ranije javnu površinu je dobivao bez naknade. Sve zajedno, prema ovim proračunima, Riječki sajam je godinama prihodio oko 200.000 kuna po Veloj Gospi, odnosno u deset godina oko dva milijuna kuna.
Ove godine zarada će biti umanjena za simbolični iznos koji će biti plaćen Gradu Rijeci. Riječ je o 3,30 kuna po četvornom metru dnevno, što je cijena određena sukladno Odluci o davanju u zakup javnih površina Grada Rijeke. Taj iznos predviđen je kao početna cijena u svrhu održavanja blagdanskih, prigodnih ili javnih manifestacija za zonu 3 u koju spada Trsat. Očito je, međutim, da je komercijalna vrijednost ove površine za Velu Gospu, kada na Trsat dolaze deseci tisuća gostiju, mnogo veća, odnosno ona koju je odredio Riječki sajam.
Nova tvrtka
Upravo zbog toga je u članku 6. Odluke o davanju u zakup javnih površina Grada Rijeke i predviđen javni natječaj, a cijena određena u Odluci naziva se »početnom«. No, istom Odlukom Grad si je ostavio prostor da ne provodi natječaj u članku 7. u kojem stoji da se privremeno korištenje nekretnine može odobriti i bez natječaja za niz slučajeva, među kojima je i postavljanje privremenih objekata za vrijeme održavanja blagdanskih, prigodnih i javnih manifestacija.
U članku 13. Odluke stoji da će se najpovoljnijom ponudom smatrati ona koja sadrži najviši iznos zakupnine. U slučaju raspisivanja natječaja, dakle, mogla bi se postići mnogo veća cijena od 3,30 kuna po kvadratu dnevno, pogotovo ako se uzme u obzir komercijalni potencijal Velike Gospe. Na koncu, Grad bi mogao i sam organizirati sajamsku ponudu za Velu Gospu, čime bi se spomenuti milijuni kuna od iznajmljivanja javne površine slijevali u proračun, koji je na ovaj način očito oštećen nauštrb koristi privatne tvrtke.
Zanimljivo je da je ta tvrtka u financijskim problemima. Riječki sajam je 2009. i 2010. godinu završio s oko 300.000 kuna minusa, a prošle i ove godine imao je ukupno 20 blokada svojih poslovnih računa, pri čemu je posljednja skinuta 7. kolovoza. Ta tvrtka, prema riječima direktora Mladena Štajduhara, više nema niti jednog stalno zaposlenog. Svejedno je, međutim, od Grada Rijeke dobila javnu površinu na korištenje i posao vrijedan oko 200.000 kuna. Od ove godine Riječki sajam je posao za Velu Gospu prebacio na drugu tvrtku istog vlasnika, Mag consulting d.o.o., koja ima jednog zaposlenog – Mladena Štajduhara.
