ZAGREB » Civilno društvo u Hrvatskoj, baš kao i gotovo sve drugo, nije regionalno ravnomjerno razvijeno. Naime, udruge sa sjedištem u Zagrebu povukle su 322 milijuna kuna što je 59,5 posto svote koja je iz proračuna lani utrošena na sufinanciranje programa i projekata udruga. Pokazuju to podatci iz Izvješća o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2011. godini. Iza Zagreba slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 35 milijuna kuna (6,5 posto), Osječko-baranjska županija s 30 milijuna (5,6 posto) i Primorsko-goranska županija s 24,9 milijuna kuna (4,6 posto). 

  Lani je iz javnih izvora na državnoj razini za rad udruga izdvojeno 549.979.601,16 kuna što je oko 60 milijuna kuna više nego 2010. godine. Razlog za to krije se u povećanom prihodu od igara na sreću. Naime, iz tog je izvora 2010. namaknuto nešto više od 248 milijuna, a lani gotovo 306 milijuna kuna. Izravna proračunska izdavajanja u istom su razdoblju smanjena za tri milijuna – s 238 na 235 milijuna.

Ove godine moguć je još veći prihod od igara na sreću zbog povećanog klađenja za vrijeme Europskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara, ali sljedeće godine gotovo sigurno slijedi pad prihoda iz tog izvora. Najviše novca, 157 milijuna, distribuiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. To ne čudi budući da se u sklopu tog sufinancira i Hrvatski olimpijski odbor. Za sport je lani izdvojeno 135 milijuna kuna od čega je 113 milijuna izdvojeno za Hrvatski olimpijski odbor. 

  Drugo na listi distributera novca što iz proračuna što od igara na sreću je Ministarstvo kulture sa 102 milijuna, a slijedi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (94 milijuna). Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti prošle je godine zabilježilo najveći porast izdvajanja novca za udruge. Riječ je o povećanju od 23,3 posto s 49 milijuna na 60 milijuna kuna. Najveći pad zbilježilo je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva – s osam milijuna na dva milijuna kuna. 

 

  Sport je, tradicionalno, područje koje prima najsnažniju financijsku potporu. No, očito je da se kroz financiranje rada udruga i njihovih programa i projekata ostvaruju i brojni socijalno korisni ciljevi. Naime, za udruge koje se bave osobama s invaliditetom, posebnim potrebama i socijalno ugroženima izdvojeno je 117 milijuna kuna. Udruge nacionalnih manjina sufinancirane su s 48 milijuna, a zaštita kulture i okoliša sa 102 milijuna.

  Programi udruga namijenjeni sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata potpomognuti su s 17 milijuna kuna. Na samom dnu su udruge koje se bave zaštitom životinje. One su lani potpomognute s 65.766 kuna, što je ipak lijepi porast u odnosu na godinu prije kada su potpomognute s 52 tisuće. 

  U ovom je Izvješću kojega je usvojila Vlada prvi put dan podatak i o broju volontera koji su sudjelovali u provedbi programa i projekata udruga – lani je volontiralo njih 25.500.