Uloga PGŽ-a je prije svega štititi regionalne i lokalne interese odnosno osigurati adekvatnu korist koju će lokalna zajednica imati od kapitalnih objekata na svom prostoru. To su legitimna traženja lokalne zajednice s Krka koja nastoji zaštititi svoje građane tako da korist od ovako krupnih objekata ne bude samo nacionalna
Iako je mandat županijske vlasti pri kraju, župan Vidoje Vujić izabrao si je nedavno dio novih pročelnika, među ostalima i novog pročelnika za razvoj i infrastrukturu, Ljudevita Krpana, koji dolazi iz Zavoda za prostorno uređenje i doktor je prometnih znanosti. Bio je to i povod za razgovor s ovim mladim stručnjakom.
U tijeku je izrada novog Županijskog prostornog plana. U kojem smjeru će se odvijati razvoj u PGŽ-u, što je novoga što plan donosi? – Prostorni plan PGŽ-a jedan je od dva temeljna županijska razvojna dokumenta, uz Županijsku razvojnu strategiju, a jedna od najvažnijih stvari jest osiguranje ukupnih kvalitetnih prostorno-planskih preduvjeta kao pripreme za ulazak u EU. Iako je većina projekata bila promovirana i u važećem Prostornom planu, za dio objekata nacionalne i nadnacionalne razine, tek je nedavno osigurana mogućnost realizacije. Primjerice, obilazna autocesta grada Rijeke tunel Učka-Permani-Grobničko polje-Mali Svib-Križišće-otok Krk, zatim brza cesta most Krk-Valbiska, ali i potencijalni logističko-terminalni centar Omišalj i sva potrebna prateća infrastruktura.
Zaštita prirode
Također, redefinirana je mreža zona turističke namjene i mreže luka nautičkog turizma kao i određena zona sidrišta za turističke brodove ispred svih većih centara na obali. Prepoznati su najvažniji centri sporta i rekreacije: Regionalni sportsko rekreacijski i turistički centar Platak, automotodrom Grobnik, strelište Kovačevo. Uz to, poticano je ulaganje u lječilišni turizam i još mnogo drugih projekata. Pritom je važno naglasiti kako se ovim Planom osobito štiti poljoprivredno zemljište kao i sva vrijedna prirodna i kulturna dobra. Zaštita okoliša i prirode i nadalje za PGŽ ostaje prioritet. Cijeli niz materijala dostupan je i objavljen na internetskim stranicama Zavoda, pa time predstavlja i kvalitetnu osnovnu podlogu za potencijalne investitore bez obzira na područja njihova interesa.
Koji su najveći projekti na kojima ova Županija i vaš Odjel rade, je li to Lječilište Veli Lošinj, Platak, Dom za starije Volosko? – Poznat je značaj i uloga PGŽ-a koji proizlaze iz njenog osobitog geostrateškog položaja. Svoje komparativne prednosti i nadalje želimo razvijati, a to svakako znači i daljnje poticanje ulaganja u promet, energetiku, brodogradnju, turizam ali i cijeli niz drugih sektora. Ovdje se dešava niz razvojnih aktivnosti međunarodnog značaja i to prije svega iz domene prometa i energetike. Stoga i mi kao Županija aktivno koordiniramo i participiramo u realizaciji ovih projekata kao što su gradnja LNG terminala, spojnih plinovoda, razvoj lučko-terminalnih kapaciteta i prateće prometne infrastrukture (autoceste/brze ceste i željeznica), modernizacija TE Rijeka i INA-e na Urinju, ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane, razvoj radnih zona nacionalne razine Miklavija, Kukuljanovo, Krk, ali i regionalnog značaja.
Vjetar u leđa
Drugi dio projekata vezan je na projekte regionalnog značaja koje PGŽ želi financirati sam ili u suradnji s partnerima. Spomenuli ste aktivnosti na modernizaciji Lječilišta Veli Lošinj ili izgradnju Doma za starije u Voloskom, ali tu su i aktivnosti na pripremi projekta Regionalnog centra Platak, pa potom i aktiviranje niza proizvodnih i poslovnih zona regionalnog značaja, revitalizacija napuštenih pogona, pomoć tvrtkama u poslovanju kroz iznalaženje strateških partnera i mnoge druge aktivnosti. Upravo smo dobili tehničku pomoć za projekt Centra Platak i Lječilišta Veli Lošinj. Ona nam predstavlja značajan vjetar u leđa, obzirom da će u prvom koraku na svakom projektu biti angažirano po tri konzultanta koji će ih strukturirati na način primjeren za kandidiranje prema fondovima EU. Nakon toga postoji mogućnost bespovratnog financiranja ukupne projektne dokumentacije do ishođenja odgovarajućih dozvola.
Trenutno zajednički s drugim odjelima intenzivno radimo na jačanju apsorpcijskih potencijala za korištenje fondova EU. U svakom od naših upravnih tijela želimo osigurati stručne osobe koje će znati prepoznati odgovarajuće mogućnosti i kandidirati projekte prema sredstvima fondova, tu su i naše agencije koje će pomoći u samom administriranju projekata dok će se Zavod i nadalje baviti strateškim razvojem, ali i pomoći u vođenju projekata u segmentu izrade projektne dokumentacije i ishodovanja svih potrebnih dozvola.
Predložit ćemo i formiranje koordinacije za razvoj, to je logičan slijed aktivnosti ako se zna da će se u budućnosti moći računati na sve manje sredstava iz nacionalnog budžeta, a sve više iz sredstava fondova EU. Namjera jest osmisliti novu, jedinstvenu proceduru koje će se primjenjivati na sve razvojne projekte Primorsko-goranske županije, bez obzira na izvore financiranja – nacionalne, EU, sredstva međunarodnih i domaćih financijskih institucija
Tko određuje modele financiranja, i kakvi će oni biti za sve te projekte, Miklavlje, primjerice? – Dio projekata po svojoj genezi se imaju financirati javnim novcem. Primjer takvih ulaganja su ulaganja u regionalnu prometnu mrežu ili ulaganja u školstvu ili recimo kulturi. Napominjem da EU traži da za svaki projekt koji kandidiramo prema fondovima izradimo studiju isplativosti kao i studiju društveno-ekonomske koristi iz kojih su razvidni značaj projekta, ali i potencijali povrata uloženih sredstava. Projekt pa i njegovo financiranje mora biti na korist svima, bilo da govorimo o investitorima ili lokalnoj i regionalnoj zajednici.
Kontejnerski promet
Budući da ste stručnjak za pomorski promet, sigurno možete objasniti županijski pogled na razvoj riječke luke i prometnog pravca: tko bi trebao financirati izgradnju nizinske pruge, kako će se riješiti problemi s lokalnom zajednicom na Krku koja se protivi novoj luci i pruzi? – Uvažavajući europske trendove te svjetska kretanja roba, a potom i naše osobitosti te šire gravitacijsko područje, Pomorski fakultet je dao projekcije rasta prometa prema godinama i vrsti roba. Iz istoga proizlazi da će se osobito intenzivno razvijati kontejnerski promet i to sa sadašnjih oko 170.000 TEU-a na potencijalno preko 2,5 milijuna TEU-a. Kako bismo potvrdili ove prognoze, u suradnji sa GTZ-om smo angažirali i prometnog stručnjaka iz Njemačke koji je proučio prometne prognoze i stavio ih u međuodnos sa prognozama EU. Upravo on je potvrdio naš osobiti prometni potencijal, ali i naglasio da ukoliko želimo postati luka svjetskog značaja, moramo u svojim razvojnim promišljanjima osigurati adekvatne prostorne elemente koji će osigurati mogućnost realizacije takve ambicije. Nakon dovršetka gradnje terminala u gradu Rijeci, ostaje potreba za njihovim daljnjim širenjem, a kao optimalna lokacija predložena je ona u Općini Omišalj na otoku Krku.
Izmjene zakona
O modelima financiranja nove pruge visoke učinkovitosti teško mi je govoriti prije svega jer se radi o infrastrukturi koja nadilazi regionalni značaj. Vjerujem kako kolege iz resornog ministarstva pa i HŽ-a detaljno promišljaju, a sigurno je znakovito i da je premijer Milanović ujedno i predsjednik Povjerenstva za željeznice.
Što se pak tiče suradnje s lokalnom zajednicom, osobno mogu reći da sam od početka uključen u aktivnosti na planiranju gradnje LNG terminala na Krku pa i potencijalnog razvoja luke na Krku. Bio sam na mnogo sastanaka s predstavnicima samouprave Krka i uvijek smo imali slična stajališta. Naime, uloga PGŽ-a je prije svega štititi regionalne i lokalne interese odnosno osigurati adekvatne koristi koje će lokalna zajednica imati od kapitalnih objekata na svom prostoru. Mogu reći da su to legitimna traženja lokalne zajednice s Krka koja nastoji zaštititi svoje građane na način da koristi od ovako krupnih i značajnih objekata ne budu samo nacionalne nego da se ogledaju i kao neposredne lokalne koristi. Podsjećam da su prilikom realizacije ovakvih kapitalnih objekata svuda u svijetu, a osobito u Europi regionalna i lokalna zajednica neposredno uključene u realizaciju pa stoga smatram da i kod nas mora biti tako. Zajednički smo već pripremili određene prijedloge izmjena zakonskih i podzakonskih propisa koje ćemo uputiti prema resornim tijelima. Regionalna i nacionalna zajednica su partneri na ovakvim projektima koji u svojoj eksploataciji moraju osigurati korist svima.
Katalog projekata
Hoće li PGŽ nastaviti inzistirati na gradnji trase za Žutu Lokvu? Ima li zainteresiranih koncesionara, tko su oni? – Projekt gradnje autoceste Križišće-Žuta Lokva jedan je od onih koji ima utjecaj na razvoj poslovnih i proizvodnih zona. No, gradnja ove prometnice mogla bi imati i značajan utjecaj na turizam. Svjesni smo činjenice da nacionalnih sredstava u ovom trenutku nema, ali zato činimo sve da pomognemo u iznalaženju kvalitetnih stranih investitora koji će kroz neki od modela financiranja, najvjerojantnije koncesijskih, vidjeti vlastiti interes i krenuti u njenu gradnju. Nedavno smo imali jedan značajan okrugli stol na kojem smo razgovarali upravo na ovu temu. Tu su i predstavnici ARZ-a istaknuli kako postoji njihov realan interes za gradnju čitavog pravca A7 koji podrazumijeva i gradnju obilazne riječke autoceste Permani-Grobničko polje-Mali Svib-Križišće i nastavno prema Žutoj Lokvi. Ovo je jedan od nacionalnih projekata koje smo istaknuli i u našem Katalogu za investitore, a koji je do sada polučio značajan odziv stranih i domaćih partnera.
Predviđate li i neke nove veće projekte? – Naša baza županijskih projekata ima 1.165 projekata od kojih je njih preko 150 prepoznato u nacionalnoj bazi. Projekte smo strukturirali prema grupama, osim što ih promoviramo objedinjeno, svaki od resornih upravnih odjela i tvrtki promovira projekte iz svoje domene, a potom pomažemo investitorima u njihovom razvoju i vođenju.
Suradnja s Vujićem
Na kraju, kakva je suradnja sa županom Vujićem, ipak ste za pročelnika izabrani u trenutku ograničenog mandata obnašatelja dužnosti? – Dolazim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a, s mjesta načelnika Službe za stratešku infrastrukturu i razvoj. Danas radim na mjestu pročelnika za regionalni razvoj i infrastrukturu. Vidljivo je da su ovi poslovi i pozicije međusobno komplementarne, tako da ova promjena meni osobno predstavlja samo logičan kontinuitet i ne mijenja značajno vrstu poslova koje radim. Dugo sam godina u Županiji i naravno da sam se s kolegama stigao upoznati. S prof. dr. Vujićem, kao i ostalim kolegama iz izvršne vlasti sam dobro surađivao dok je bio član Županijskog poglavarstva, a potom i zamjenik župana pa nema razloga da se takva suradnje ne nastavi i dalje. Odlučivši da se javim na natječaj, prihvatio sam i sve obaveze, zadaća mi je ispuniti zadatke izvršnog i predstavničkog tijela PGŽ-a, i u tom se smjeru trudim ići. Ustrojavanjem Upravnog odjela za regionalni razvoj i infrastrukturu stvoreni su preduvjeti za izravno koordiniranje regionalnog razvoja Županije, a u Odjelu se posebno bavimo projektima infrastrukture – prometne, energetske i vodnogospodarske.
