Dobre vijesti i dalje stižu iz Hrvatske narodne banke: prema zadnjim podacima, saldiranima sredinom srpnja, ukupne devizne rezerve u središnjoj banci premašuju iznos od 13,1 milijardu eura, što je prema stanju od 30. lipnja povećanje čak za 1,5 milijardu eura, i to u okolnostima u kojima se gospodarska depresija započeta ujesen 2008. – opasno produbljuje! No, tu toj vrsti dobrih vijesti najvjerojatnije neće biti kraj, jer Hrvatska kroči kroz treće tromjesečje, tijekom kojeg joj za otplatu dospijeva najmanji kvartalni obrok vanjskog duga, pa je izvjesno da će devizne rezerve u HNB do početka rujna premašiti i novi rekordan iznos od 14 milijardi eura. Tako će se kulminacija ovdašnje ekonomske depresije slučajno – ili do krajnjeg paradoksa – podudariti s dosad najvećim deviznim zalihama u središnjoj banci, koje će biti veće i od najrigoroznijih preporuka iz MMF-a o deviznim rezervama koje moraju imati prezadužene zemlje, ako se i dalje misle vlastitim snagama, bez financijske i stručne pomoći MMF-a, gombati s ograničenjima svojeg dužničkog ropstva. 

  Prema zadnjim snimkama HNB-a, Hrvatskoj (njezinoj državnoj blagajni, svim bankama i kompanijama) u 2012. za otplatu dospijeva enormni obrok vanjskog duga u iznosu od 13,2 milijarde eura. Više od polovine toga duga dospjelo je za otplatu u prvih sedam mjeseci, zbog čega je do proljeća HNB morala četiri puta intervenirati na deviznom tržištu prodajom eura iz svojih rezervi, da bi održala stabilnost tečaja i spriječila njegovo duboko klizanje. Budući da u trećem tromjesečju slijede sezonski najveći kvartalni devizni prihodi, nasuprot kojih stoji najmanji tromjesečni obrok dospjelog vanjskog duga, visoka je vjerojatnost – unatoč produbljivanju depresije – da će do sredine rujna devizne rezerve u HNB-u iznositi i više od 14,3 milijarde eura. Time će Vladi osigurati dodatno vrijeme za preostale žurne, bolne rezove, ali i za pripremu niza većih državnih investicija, kako bi BDP u depresivnoj 2012. bio bar jednak onom iz 2011. ili u prijevodu samo 7,2 posto manji od ostvarenog u predkriznoj 2008-oj. 

  Zahvaljujući monetarnoj politici, koju je osobito tijekom već četverogodišnje gospodarske depresije, vodio donedavni guverner, dr. Željko Rohatinski, devizne su rezerve u HNB-u povećane gotovo 50 posto, te postale najsnažniji osigurač protiv nekontroliranog klizanja tečaja, obnove inflacije i slobodnog pada ionako krajnje poljuljanog kreditnog rejtinga zemlje na otpadno dno. Početni, konstrukcijski grijeh te iste monetarne politike, koja je od stabilizacijskog programa iz 1993. gotovo preko noći uspostavila precijenjeni tečaj domaće monete, uz koji je gotovo sve uvozno postalo jeftinije od domaćeg, Rohatinski na kraju te balade – u okolnostima u kojima šest stranih banaka posjeduje gotovo sav ovdašnji bankarski potencijal i svu nacionalnu štednju – nije mogao prevladati. 

   Hrvatska će stoga i na kraju ljeta 2012. ostati među zemljama s najvišim relativnim deviznim rezervama. U stabilnim okolnostima i u vremenima poleta, dovoljne su rezerve koje pokrivaju iznos tromjesečnog uvoza robe i usluga. Devizne rezerve HNB pokrivaju sada protuvrijednost od osam mjeseci uvoza robe i usluga. Najveće relativne devizne rezerve na svijetu ima naftonosna Rusija, pokrivajući njima vrijednost svojeg uvoza robe i usluga u razdoblju od rekordnih 30 mjeseci! Kineske rezerve pokrivaju 26 mjeseci njezina ukupnog uvoza, brazilske 20 mjeseci, indijske 12 mjeseci, a južnokorejske osam mjeseci, dok najnovije, otapajuće, rezerve u Grčkoj jedva da mogu podmiriti iznos jednomjesečnog uvoza.