Riječ je o dugu koji je nastao u razdoblju od 2004. do 2008. godine, a ekipa Josipa Popovca tu poreznu muku redovito je odgađala kroz direktne razgovore s ministrima Ivanom Šukerom i Martinom Dalić
Slične muke je mučila i bivša prisavska vlast. Riječ je, naime, o dugu koji je nastao u razdoblju od 2004. do 2008. godine. Ekipa Josipa Popovca tu poreznu muku redovito je makar odgađala kroz direktne razgovore s tadašnjim ministrom financija Ivanom Šukerom i ministricom Martinom Dalić.
Tužba na Upravnom
Ova će rješenja tražiti kroz direktne razgovore s aktualnim ministrom finacija Slavkom Linićem. S HRT-a, naime, potvrđuju kako je HRT koncem 2011. dobio drugostupanjsko rješenje na ime poreznog duga. Problem je, kažu, nastao zbog različitog tumačenja Porezne uprave i HRT-a između 2002. i 2008. oko toga ima li HRT pravo na odbitak pretporeza. HRT je dio tog duga reprogramirao s Poreznom upravom 3. kolovoza prošle godine. Za preostali dio HRT je podnio tužbu Upravnom sudu i zatražio odgodu izvršenja do okončanja upravnog spora, navodeći kakve bi posljedice eventualno izvršenje moglo imati. U priopćenju se kazuje i to kako je HRT u ovom sporu ponudio upis založnog prava na nekretnine i to one zagrebačke u Dežmanovoj, Biankinijevoj, na Savici te u Dubrovniku.
»Navedene nekretnine su zalog da HRT može, u slučaju da dođe do izvršenja rješenja, podmiriti iznose koje spori. U tom smislu, nema govora o tome da HRT-u prijeti stečaj, i dalje smo u kontaktu sa nadležnim tijelima te smo sigurni u ishod koji bi zadovoljio obje strane u sporu. Financijsko poslovanje HRT-a je stabilno, sve svoje obveze ispunjavamo unutar rokova«, poručuju s HRT-a.
Bez riječi
Začudo, premda je 300 milijuna razloga za to, na jučer održanom sastanku vodstva HRT-a sa zaposlenicima nije bilo spomena poreznog duga. Umjesto toga najavljeno je pokretanje za kulturu i obrazovanje specijaliziranog 3. program već za 3. rujna, a istog dana kreće i program po tzv. jesenskoj shemi. Kako se HTV 3 kani ustrojiti u tako malo vremena usred sezone godišnjih odmora, s kojim ljudima i s kakvom koncepcijom, prema našim saznanjima, za sat i pol dugog obraćanja djelatnicima, nije precizirano. No, zato su spomenut kosturi koji ispadaju iz ormara, primjerice tehnika po dopisništvima koja se praktički raspada. S druge, pak, strane, nazočno ljudstvo je, navodno, ponajviše zanimala neka nova sistematizacija i (ne)mogućnost napredovanja kroz zadani sustav.