Porezni stručnjaci i vodstvo HUP-a rezervirani

Poduzetnicima se lede srca od Linićevih mjera

Branko Podgornik

Poslodavci se boje diskrecijskog odlučivanja Porezne uprave, strahuju da Porezici dobivaju velike ovlasti i mogućnosti odlučivanja o tome tko poštuje zakon, a tko ne, što, upozoravaju, ostavlja i prostor »za obračune po stranačkoj liniji« 



Porezni stručnjaci i vodstvo Hrvatske udruge poslodavaca nisu se oduševili zakonskim mjerama Vlade za povećanje financijske discipline i smanjivanje dugova među poduzećima i državom, koji su se na kraju svibnja popeli na 44,5 milijarda kuna. Oni ne osporavaju potrebu rješavanja nelikvidnosti, ali se boje, kažu, da Porezna uprava dobiva preveliku mogućnost za diskrecijsko odlučivanje o tome tko se drži zakona, a tko ga krši. 


  Riječ je o izmjenama Općeg poreznog zakona koje je Sabor donio prošloga tjedna, a prema kojima će Porezna uprava moći objaviti imena poreznih dužnika »starijih« od 90 dana – fizičkih osoba s dugom većim od 100 tisuća, pravnih osoba s više od 300 tisuća kuna duga, te građana iznad 15 tisuća kuna. Prašina se podigla i zbog novog zakona o financijskom poslovanju kojeg bi Sabor, nakon rasprave u dva čitanja, trebao donijeti do 1. listopada, a omogućio bi rješavanje problema nelikvidnosti u Hrvatskoj u roku od šest mjeseci, do proljeća 2013. godine – prema najavi ministra financija Slavka Linića. 


 Izuzeto zdravstvo


Problem nenaplaćenih potraživanja je dramatičan, a kako ga sudovi u predstečajnom postupku vrlo sporo ili nikako ne rješavaju, stvar će ubrzati država putem upravnih postupaka koji će se kasnije verificirati na sudu. Izvršna vlast će poticati nagodbe između vjerovnika i dužnika, a dug će se moći riješiti i kroz strukturne promjene u dužničkim tvrtkama, pa i kroz privatizaciju. 



 Na opaske poslodavaca reagirao je Slavko Linić tvrdeći da Vlada  mjere ne donosi protiv poduzetnika koji poštuju zakone, nego protiv kršitelja zakona koji izvlače novac iz poduzeća i na cjedilu ostavljaju svoje vjerovnike, radnike i državu. Namjere Vlade, rekao je, nisu u sukobu s EU.   – Planirana rješenja preuzeli smo iz zakonodavstava zemalja EU i SAD-a, a konzultirali smo i članove Ustavnog suda, upozorio je Linić kojeg je zasmetalo mišljenje da bi država, kako je rekao, trebala skrštenih ruku gledati na gorući problem nelikvidnosti. Ne slaže se ni s mišljenjima da država ne bi trebala raditi ništa drugo nego rasteretiti gospodarstvo i sama podmirivati svoje obveze na vrijeme.  – Nemojte govoriti da je država preskupa samo zato što uvodimo ova dva zakona. Mislite li da je lako dodatno opteretiti građane, poskupjeti im struju i povisiti PDV na 25 posto? Istodobno smo smanjili  zdravstveni doprinos i rasteretili poduzetnike drugih troškova. U prvih šest mjeseci ove godine prvi put se dogodilo da poduzetnici ne moraju davati više, nego im godišnje ostaje četiri milijarde kuna više, podsjetio ih je Linić.


 


 Poduzetnici bi međusobne financijske obveze podmirivali u roku od 60 dana, a država u roku od 30 dana, prema budućem zakonu o financijskom poslovanju. Linić kaže da se od tih rokova izuzelo hrvatsko zdravstvo, koje trenutačno plaća u razdoblju od 360 do 500 dana, jer je taj problem nemoguće riješiti za šest mjeseci. 


 – To su snažne mjere koje lede srca poduzetnika, i to onih koji podmiruju svoje obveze i ne krše zakone. Ciljevi zakona o financijskom poslovanju su dobri, ali njime se neće ništa veliko riješiti, ocijenio je Vlado Brkanić na prošlotjednom okruglom stolu u organizaciji HUP-a i tjednika Lider na kojem su se porezni stručnjaci i profesori sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa suočili s ministrom Linićem. 


  – Zakon je previše kompleksan i bojim se da u velikoj mjeri nećemo uspjeti, rekao je i Hrvoje Zgombić. 


  Porezni stručnjaci pitaju se kako će Porezna uprava utvrđivati »proboj pravne osobnosti«, koji je u Opći porezni zakon uveden da bi se spriječilo otvaranje novih tvrtki, na koje dužnici prebacuju imovinu, radnike i dobit, a na računima starih ostavljaju dugove poduzećima i državi. Stručnjake je posebno zasmetala zakonska mogućnost oduzimanja imovine članovima uprave ako nezakonitim radnjama i zloupotrebama nanose štetu imovini i vjerovnicima. 


 Idu na EU sudove


Taj je cilj – rekli su Vlado Brkanić i Zlatko Česić – ispravan, ali problem je što Porezna uprava dobiva velike ovlasti i mogućnost odlučivanja o tome tko poštuje zakon, a tko ne. To ostavlja prostor i »za obračune po stranačkoj liniji«, smatra Brkanić. Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Đuro Njavro tvrdi da ti zakoni »izazivaju zabrinutost u poslovnoj zajednici«, pa mogu naškoditi poslovnoj klimi u zemlji. 


  – Ništa ne bismo pogriješili ako odustanemo od tih zakona. Poduzetnici najavljuju njihovo osporavanje putem sudova u EU, upozorio je Njavro, nakon što su govornici na okruglom stolu rekli kako ne bilo loše da Vlada problem nelikvidnosti nastavi rješavati postojećom zakonskom i pravosudnom procedurom. 


  Vodstvo poslodavaca je rezervirano prema zakonima, jer se predsjednik HUP-a Ivan Miloloža o njima nije želio izjasniti. 


  – Mi svoje mišljenje dosad nismo iznosili, nego smo za ovim okruglim stolom okupili struku. To je naš doprinos socijalnom dijalogu, kazao je Miloloža, napominjući da do jeseni još ima vremena za sugestije na zakon o financijskom poslovanju, te upozoravajući da HUP ne podupire »špekulativne poslodavce«.