Teško do sredstava iz Bruxellesa

EU novac povuklo tek osam od 600 općina i gradova

Irena Frlan Gašparović

U Ministarstvu poljoprivrede očekuju da će broj onih koji koriste EU novac uskoro biti veći. Upravo završava javna nabava za veći broj općina



ZAGREB Od gotovo 600 gradova i općina koji mogu iskoristiti novac iz europskog fonda IPARD za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture, poput sustava kanalizacije, tu je mogućnost, zasad, iskoristilo svega šest općina i dva grada.


U programu IPARD, za tzv. mjeru 301, namijenjenu upravo »poboljšanju i razvoju ruralne infrastrukture«, Hrvatskoj je ukupno na raspolaganju 40,2 milijuna eura, odnosno oko 300 milijuna kuna. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, do kraja lipnja potpisano je tek osam ugovora čija je ukupna vrijednost 25,5 milijuna kuna.


Na prva dva natječaja europski novac dobile su općine Barilović, Darda, Veliki Bukovec, Dobrinj, Lupoglav i Cerovlje te gradovi Pazin i Senj. Vrijednost njihovih projekata kreće se između 700 tisuća i 6,7 milijuna kuna. Mnogima od njih bilo bi gotovo nemoguće financirati projekte iz lokalnog proračuna.  

Dugotrajan postupak


– Naš je proračun oko 30 milijuna kuna i zato bi bilo teško, pa i nemoguće platiti projekt iz tog proračuna, potvrdila nam je Ružica Radovanović, pravnica u općini Darda, koja iz EU kase financira kanalizaciju vrijednu 6,7 milijuna kuna. Naša sugovornica ujedno je i voditeljica projekta jer su u općini zaključili da im je preskupo platiti konzultantske usluge.




Radovanović priznaje i da se do novca EU-a ne dolazi jednostavno te podsjeća da plaćanje slijedi tek nakon realizacije projekta što znači da su najprije morali osigurati kredit poslovne banke. No, općina Darda, kao i drugi dobitnici sredstava, namjerava i ubuduće sudjelovati na europskim natječajima jer se ipak radi o novcu koji ne treba vraćati.


  Dosad su raspisana tri natječaja, a posljednji je zaključen 30. svibnja. U Ministarstvu otkrivaju da je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) pristiglo sveukupno 211 prijava.


  »Sam postupak obrade prijava je dugotrajan, pa tako nakon administrativne provjere dokumentacije, slijedi potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između podnositelja i Agencije za plaćanja, nakon čega slijedi druga faza obrade prijava, odnosno provođenje postupka javne nabave, koja se provodi po PRAG procedurama (procedure javne nabave za zemlje nečlanice EU). PRAG procedure predviđaju dugotrajan postupak javne nabave, koja je jedan od glavnih uzroka ovako dugom čekanju na potpisivanje IPARD ugovora«, objašnjavaju u Ministarstvu.


Pritom očekuju da će broj općina i gradova koji koriste europski novac uskoro biti znatno veći jer, prema njihovim tvrdnjama, upravo završava postupak javne nabave za veći broj općina.  

Loši rezultati


»Trenutno su u obradi 32 zahtjeva, odnosno 32 jedinice lokalne samouprave provode, ili su pri kraju postupka provođenja javne nabave. Sa svima njima je potpisan Memorandum o razumijevanju, a uskoro bi, bude li odrađena sva propisana procedura, trebalo uslijediti i potpisivanje IPARD ugovora«, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.


  Međutim, i sami priznaju da stvari dosad nisu bile sjajne. Najlošiji rezultati, očekivano, ostvareni su na prvom natječaju kada su odbijene 53 prijave. U Ministarstvu smatraju da su razlozi za to bili slaba pripremljenost gradova i općina, nesređene zemljišne knjige, ali i »prijava brojnih neprihvatljivih ulaganja, primjerice onih u pojačano održavanje nerazvrstanih cesta, što se ne smatra prihvatljivim ulaganjem u mjeri 301«.


  U međuvremenu su se, tvrde, kvalitetnije pripremile i jedinice lokalne samouprave, i konzultantske tvrtke koje im pomažu, pa je zato na treći natječaj stiglo 97 prijava koje Agencija za plaćanja upravo obrađuje.


»Vjerujemo kako će veliki broj ovih prijava rezultirati i potpisivanjem IPARD ugovora, što će u konačnici znatno podići razinu ukupne iskorištenosti IPARD programa«, optimistični su u Ministarstvu poljoprivrede.



Unutar spomenute mjere 301, gradovi i općine s manje od deset tisuća stanovnika mogu financirati nekoliko sektora: kanalizaciju i pročišćavanje otpadnih voda, lokalne nerazvrstane ceste, toplane te protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste.