U dramaturškoj obradi i režiji Rade Šerbedžije, na vrlo zanimljiv način kontrapunktirani su dijelovi Aristofanove komedije s istinitom pričom o nesretnom stradanju jedne studentice
Predstavom »Ptice«, studentskom produkcijom prve generacije poslijediplomskog specijalističkog studija »Gluma, mediji, kultura« Sveučilišta u Rijeci, inauguriran je novi riječki izvedbeni prostor. Još uvijek aktivno Skladište 41 u Luci Sušak (Porto Baroš) poslužilo je kao jedinstvena pozornica za uprizorenje »Ptica« starogrčkog komediografa Aristofana. Kao prirodna kulisa skladišnom prostoru, s prašnjavim tlom ispunjenim paletama i zidovima išaranim grafitima, nametnula se pozadina s urbanim krajolikom kojim dominiraju lučke dizalice. Mnoštvo galebova i slučajni prolasci barkama predstavili su izvrsnu nadopunu ambijentalnoj izvedbi.
Utopijski grad
U svojoj dramaturškoj obradi i režiji Rade Šerbedžija, ovoga puta u ulozi profesora i mentora, na vrlo zanimljiv način kontrapunktirao je dijelove Aristofanove komedije s istinitom pričom o nesretnom stradanju jedne studentice (prema tekstu Nikole Petkovića). Središnji dio predstave, koji se odvija u utopijskom ptičjem gradu, uokviren je osobnom pričom studentice koju je na pješačkom prijelazu ubio vozač moćnog terenca. To doznajemo u epilogu predstave, kojemu prethodi potresna ispovijed studentice u kojoj je sadržana besperspektivnost mlade generacije, ali i nemoć pojedinca pred nekim novim, suvremenim bogovima.
U trenutku smrti događa se prijelaz u onostrano, u svijet ptica koje su se odlučile pobuniti protiv bogova i izgraditi vlastiti grad. U ovom fantastičnom nacrtu društvenog stanja ptice izgladnjuju bogove, kako bi ih prisilile da im vrate oduzeta prava. Aristofanova satirička oštrica uperena prema njegovim suvremenicima, u studentskoj se predstavi primjenjuje na današnje društvo u kojemu se iznova propituju sami temelji demokracije. U predstavu su tako ubačeni i odjeci aktualnih demonstracija u mediteranskim zemljama, dok u ovoj verziji »Ptica« Prometej, kao nositelj napretka i slobode, biva ubijen. U ovoj važnoj sceni na pozornicu u traktoru dolazi Vlada, koju je utjelovio Nebojša Zelić, zapravo vječna figura nekog prošlog, sadašnjeg i budućeg Moćnika, koji drži politički govor primjenjiv na sva vremena. U tom trenutku na dizalici se spušta Prometej, mitski pobunjenik koji se pojavljuje u liku rock pjevača Damira Urbana. Političar mafijaškog izgleda u Prometeja puca iz pištolja, simbolički ubijajući Pravdu. Aristofanova komedija tako dobiva tragičan epilog, a tragičan je i ishod osobne priče studentice čiji ubojica neće odgovarati za zločin koji je počinio.
Studij i praksa
Za studentice Rade Šerbedžije rad na »Pticama« predstavio je mogućnost da se okušaju i u komičkom i u tragičkom diskursu, odnosno da sve ono što su učile tijekom studija primijene i u praksi. U igranju likova ptica pokazale su rezultate rada na tijelu i scenskom pokretu, dok su od koristi bile i govorne vježbe. Edukacija koju su dobile pokazala se učinkovitom i smislenom, za što su zaslužni i koreografi Staša Zurovac i Svebor Zgurić te Gert Terny, učitelj Lessacove metode. Publici su se uspješno predstavile studentice Martina Biljan, Dina Dehni Sow, Jelena Graovac, Denis Kirinčić, Valentina Lončarić, Jelena Mesar, Nina Sabo i Marina Stanger, koje su u predstavu unijele mnogo mladenačke energije, naglašene snažnim rock zvukovljem.
Predstava je kreirana u suradnji sa studentima Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod vodstvom prof. Žarka Violića, te studentima poslijediplomskog studija Glazba u zajednici Sveučilišta u Edinburghu, na čelu s profesorom Nigelom Osborneom, koji je uz Damira Urbana ujedno i skladao glazbu za predstavu. Gosti su bili glazbenici Gorana Stipeč (violina), Marko Bradaschia (bubnjevi) i Sandi Bratonja (gitara).
Šerbedžiji su u režiji i dramaturgiji pomogli Aleksandar Cvjetković i Lenka Udovički, dok su Nikola Petković, Valentina Lončarić i Jelena Graovac napisali dodatne tekstove. Kostime su osmislile Bjanka Adžić Ursulov i Matea Pasarić.
