Saborski Klub HDZ-a najavio je danas da neće podržati izvješće pučkog pravobranitelja za 2011. godine, čije ocjene smatra politički i ideološki obojenim.

“Pučki pravobranitelj svojim izvješćem pokušava ocijeniti stupanj poštivanja ustavnih i zakonskih prava, ali to nažalost čini s jasnim i nedvosmislenim ideološkim i političkim pozicijama”, rekao je u ime HDZ-a Ante Babić.

Naglasio je da ustavna i zakonska prava nisu i ne mogu biti ideološki određena, “niti su crvena niti su plava”, te da stoga pučki pravobranitelj, kao opunomoćenik Sabora koji se bavi zaštitom prava građana, ne bi smio bio politički i ideološki obojen u svojim ocjenama, već neutralan.

Babić je prozvao Malčića da je dao “nedvosmisleno političke” ocjene da su u prošlom mandatu rukovodeći državni službenici i ravnatelji uprava imenovani po kriterijima političke podobnosti, a s druge strane tek blago štetnim kad konstatira da nije dobro što je nova vlast politički imenovala pomoćnike ministara.

Iz izvješća se, po Babićevom mišljenju, može zaključiti da pučki pravobranitelj odobrava i drži neupitnim primanje državnih službenika u državnu službu bez javnog natječaja.

Isto tako, dodao je, u izvješću nema ni riječi o daljem proširivanju politički imenovanih osoba i izvan kruga zamjenika i pomoćnika ministara, te o državnim službenicima koji se mogu zaposliti u kabinetima ministara bez utvrđivanja stručne sposobnosti.

“Izvješće za 2012. godinu po svemu će sudeći biti obilježeno apsolutnim poštivanjem ustavnih i zakonskih prava hrvatskih građana”, poručio je Babić, ocijenivši da Ured pučkog pravobranitelja nije kod građana prepoznat kao institucija koja djeluje kao opunomoćenik Sabora.

Predstavnici vladajućih klubova, pak, odbacuju oporbene prozivke o izvješću kao politički i ideološki obojenim, već ga hvale kao kvalitetno.

Vesna Fabijančić Križanić (SDP) izvješće smatra sveobuhvatnim, posebno stoga što je za njegovo sastavljanje korišteno više izvora, te zato što je odraz pritužbi građana, ali i drugih informativnih izvora.

“Ovo je dokument koji je značajan pokazatelj stanja ljudskih prava u Hrvatskoj i koji govori koliko smo uređena država i koliko nam je potrebna jeftinija i efikasnija uprava koja je u službi građana”, naglasila je.

Složila se s Malčićem kako je nužno početi rješavati probleme politizacije državne i javne uprave, uređenja statusa i plaća državnih službenika, reforme sustava besplatne pravne pomoći te rješavanja odnosa vlasnika stanova i najmoprimaca.

I Boris Blažeković (HNS) pozvao je državna tijela, posebno ministarstva, da ažurnije odgovaraju na pritužbe i preporuke pučkog pravobranitelja, a ne da ih ignoriraju kao što je do sada velikim dijelom bio slučaj.

Pozvao je i na veću informiranost građana o njihovim pravima te o opisu posla pučkog pravobranitelja kojemu se mogu požaliti zbog kršenja njihovih prava, a apelirao je na Sabor i medije da u tom poslu budu najveći saveznici pučkog pravobranitelja i njegova ureda.

Dražen Đurović (HDSSB), pak, ne smatra da su građani nedovoljno informirani već suprotno, da su “bombardirani” raznim informacijama, te da u tom smislu ne treba pojačavati njihovu informiranost, nego educiranost državnih tijela da budu servis građana, “a ne da čovjeka samo šetaju”.

Ne slaže se ni sa stavom vladajućih o potrebi jačanja državnih institucija, ističući da su institucije sasvim dovoljno jake i legislativno i kadrovski. “Nema se država više što jačati, ovo društvo više za to nema resursa”, poručio je.

Za Dragutina Lesara (Hrvatski laburisti) ključno je pitanje hoće li Vlada, koja izvješće prihvaća i Saboru predlaže da učini isto, i ministarstva postupiti po preporukama pučkog pravobranitelja ili ne.

Kao primjer loših zakonskih rješenja neveo je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji, tvrdi, ne štiti one kojima je ta pomoć najpotrebnija, a na što pučki pravobranitelj upozorava već godinama bez ikakve reakcije vlasti.

“Ako ni jedan od prijedloga pučkog pravobranitelja, ni jedan aktivni potez, novi zakon ili uspostava neovisnog nadzora, Vlada neće povući, onda će ova rasprava biti samo zadovoljavanje zakonske forme i obeshrabrit će građane da se obraćaju pučkom pravobranitelju”, ocijenio je Lesar.

“Ako Vlada ne predloži nove poteze, to očekujem od klubova vladajuće većine”, dodao je.

Milorad Pupovac (SDSS) također je prigovorio na izostanak reakcije države na kršenja ljudskih prava na što upozorava i pučki pravobranitelj, posebno istaknuvši probleme s kojima se suočavaju povratnici srpske nacionalnosti.

“Ovu državu pravda ne zanima, ovoj državi temelji nisu na pravdi, jer da jesu takve stvari se ne bi događale već 20 godina”, poručio je Pupovac.