Dvije trećine vojnika nije bilo na propisanom zdravstvenom pregledu, ispravno je manje od četvrtine tenkova i manje od pola oklopništva, brodovi nisu remontirani, a zrakoplovstvu odavno ne cvatu ruže. Zbog nedostatka novca nesigurna i vojna skladišta
ZAGREB U Hrvatskoj vojsci vlada takva besparica da dvije trećine vojnika nije bilo na propisanom redovitom zdravstvenom pregledu. Zbog nedostataka novca prioritet je pregled onih koji idu u međunarodne mirovne operacije, pa onda i vojnika koji se iz tih misija vraćaju. Nezavidno stanje u vojsci otkriva Godišnje izvješće o stanju Oružanih snaga što ga je jučer usvojila Vlada, ali nitko navedene detalje nije spominjao.
U tom izvješću Ministarstvo obrane ističe kako se »nisu provodili propisani periodični zdravstveni pregledi, čime se povećao rizik kasnog otkrivanja bolesti, odnosno tjelesnih oštećenja. Periodički pregledi djelatnih vojnih osoba nisu obavljani sukladno vremenskim kriterijima i realizirani su samo za 31 posto osoblja«. Zbog manjka novca moralo se odustati i od programa aktivnog adaptivnog odmora namijenjenog povratnicima iz mirovnih misija i članovima njihovih obitelji.
Liječnici bježe iz vojske
Nedostatak novca uzrokuje i problem s manjkom liječnika u vojsci pa MORH otkriva da je lani nastavljen trend odlaska liječnika iz službe, dok je »zainteresiranost za prijam u sustav slaba«. Tako liječnici, uz brodostrojare i inženjere kemijske tehnologije, ostaju deficitarne struke u vojsci.
Dok vojsku muče financije, u policijskom resoru muku muče sa zakonima i uredbama. Kako je Ustvani sud dobio zahtjev da ocijeni je li uredba po kojoj se napreduje u policiji, odnosno po kojoj se stječu policijska zvanja, u skladu s Ustavnom i Zakonom o policiji, Vlada je na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici poslala uobičajeno očitovanje Ustvanom sudu na taj zahtjev. U svom priopćenju Vlada ne želi reći kako se očitovala, no doznajemo da je na Ustavni sud poslano mišljenje po kojem pojedine odredbe uredbe nisu u skladu s Ustavom, pa čak ni sa Zakonom o policiji prema kojem je i napravljena.Uredba je donesena pod kraj mandata bivše vlade i zahvaljujući njoj u najviša zvanja u policiji (policijski savjetnik i glavni policijski savjetnik) promaknuto je pred same izbore više od 400 ljudi i to na način da su neki od njih preskakali i po sedam stepenica u policijskim zvanjima. Uz 200 ljudi koji su ranije imali ta zvanja, sadašnja vlast i među tih 400 mora birati ljude za vodeća mjesta u policiji, a među njima je i glavni ravnatelj policije za čiji izbor je nedavno raspisan natječaj. Plan sadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića bio je promijeniti Zakon o policiji, a samim time i dopustiti proširenje baze iz koje će se birati više od 200 vodećih ljudi u policiji, ali je Europska komisija zaustavila promjene tog zakona.
Ništa bolje stanje nije niti s opremom. Prema podacima MORH-a, dugogodišnji manjak sredstava za održavanje borbene tehnike doveo je njezinu ispravnost ispod razine koja osigurava nesmetano izvršavanje zadaća kopnene vojske. »Najkritičnija je ispravnost tenkova koja je iznosila 24 posto od ukupno 75 tenkova, oklopništva ukupno 49 posto od 226 sredstava, te raketnih sustava za potporu«, ističu u izvješću.
Pojašnjavaju da je, kad je u pitanju održavanje tehnike, prioritet bila oprema namijenjena mirovnim operacijama i razminiranju. Na moru je, pak, obavljen remont 12 umjesto 18 brodova, a najveći problem hrvatske mornarice je neispravnost glavnih motora na raketnoj topovnjači. U svom izvješću MORH upozorava da u 2011. godini nije realiziran niti jedan projekt opremanja i modernizacije mornarice, a da je nedostatak novca spriječio i ugovaranje i izgradnju ophodnih brodova Obalne straže. Ističe se i da je radarski sustav »na kraju životnog ciklusa te je nužna njegova zamjena novim sustavom«.
Ispod NATO-standarda
O stanju u zrakoplovstvu se, pak, već dugo razgovara i poznato je da situacija nije dobra, no MORH još otkriva da je ratno zrakoplovstvo, po pitanju opsluživanja, ovisno o civilnim strukturama na aerodromima što nije u skladu s NATO-ovim standardima, a zbog toga naše zrakoplovne snage angažirane u inozemnim operacijama nisu samoodržive.
Nezadovoljavajuća je situacija i u vojnim skladištima u kojima se čuvalo 36,5 tisuća tona ubojitih sredstava, no samo jedna trećina tih skladišta odgovara suvremenim ekološkim i sigurnosnim propisima Europske unije. Kritično je, priznaje MORH, i kad su u pitanju civilna vozila Oružanih snaga. Vojska ima tek 44 posto potrebnog broja nebojnih motornih vozila, čija je prosječna starost 21 godinu i iza sebe, u prosjeku, imaju 133 tisuće prijeđenih kilometara. Navodi se i to da je za normalno funkcioniranje Oružanih snaga u idućih šest godina potrebno nabaviti 417 vozila.
