DEN HAAG - Ni ovoga puta nekima nije trebalo puno za zaključak da Haški sud ruši presudu o udruženom zločinačkom pothvatu, kojom su hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač prije 13 mjeseci u prvom stupnju osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora. Samo jedan dopis žalbenog vijeća otprije dva tjedna, uoči današnje žalbene rasprave – prve, a najvjerojatnije i zadnje u tom predmetu – u kojem su žalbeni suci optužbi i obrani poslali popis tema i pitanja kojih se trebaju pridržavati u svojim izlaganjima pred peteročlanim žalbenim vijećem, naveo je obranu da s optimizmom dočekuje današnje ročište, premda Markačev odvjetnik Goran Mikuličić jučer oprezno dodaje da je svaki takav zaključak, prije nego što bude objavljena konačna presuda – špekulacija.

Nije, međutim, dobar znak i da je žalbeno vijeće predvidjelo mogućnost da se Gotovina i Markač na kraju ročišta i osobno obrate haškim sucima, što možda znači da je ovo ročište posljednje i da žalbeno vijeće odbija nove dokaze i svjedoke obrane, premda će formalna odluka o tome biti donesena nakon žalbene rasprave. Kako nam je jučer potvrdio Mikuličić, Gotovina i Markač iskoristit će pruženu priliku i na kraju se i osobno obratiti žalbenom vijeću. Bit će to njihovo prvo obraćanje sudu na taj način, jer se njihov glas u sudnici dosad čuo samo prilikom izjašnjavanja o krivnji i kad su upitani o zdravlju.

No iz načina na koji je žalbeno vijeće formuliralo glavna pitanja kao okvir za današnju raspravu – a u njima se doista provlači sama srž Gotovinine i Markačeve žalbe – neupućeni bi lako mogli izvući zaključak kako smo pred još jednim haškim preokretom. Od potvrdnog odgovora na ključno prvo pitanje – je li prvostupanjsko sudsko vijeće pogriješilo kada kao kriterij za zakonitost napada odredilo udaljenost od 200 metara od mete – ovise i odgovori na tri sljedeća pitanja: bi li u tom slučaju žalbeno vijeće moralo povući i druge zaključke, naprimjer onaj o nezakonitom granatiranju, te zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, čime žalbeno vijeće dosljedno preuzima scenarij rušenja prvostupanjske presude iz žalbi osuđenih generala.

Gotovinini odvjetnici u žalbi tvrde da se cijela presuda temelji na pogrešnom i proizvoljnom zaključku prvostupanjskog vijeća po kojem se nezakonitim smatraju svi udari projektila koji su pali na mjesta udaljena više od 200 metara od vojnih meta. A kada otpadne taj zaključak, onda pada i prvostupanjska presuda, jer je Gotovina osuđen jer je naredio topnički napad koji je pak glavni i direktan uzrok odlaska Srba iz Krajine, zbog čega je onda proglašen krivim i zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu.

No svaki zaključak o rušenju presude bio bi preuranjen. Štoviše, čak i samo žalbeno vijeće u svom dopisu tvrdi da navedena pitanja ne prejudiciraju buduću odluku vijeća o žalbi. Dovoljno je, naime, da jedan od članova peteročlanog žalbenog vijeća – a riječ je redom o najuglednijim sucima Haškoga suda – dvoumi oko odgovora na navedena pitanja, što je dovoljno da se navedena pitanja nađu u dopisu što je stigao obrani i optužbi, dok ostali suci možda nemaju nikakvih dvojbi oko prvostupanjske presude i njezinih zaključaka. Dakle, način na koji je pitanje formulirano ne znači da će takav biti i odgovor, iako je taj dopis razveselio branitelje i – u to nema nikakve sumnje – dao novu nadu njihovim branjenicima.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista u ponedjeljak 14. svibnja