Živa su mi sjećanja na one koji su nam htjeli ubiti pomisao o slobodi. Gledao sam zgarišta, zaklane ljude, prisjetio se Vladimir Konestabo, jedan od sudionika Riječke bitke
Konestabo je kazao da se želi radovati 67. obljetnici oslobođenja, sjetiti se i odati poštovanje svima koji su položili svoje živote u borbi za slobodu.
Predsjednik SAB-a PGŽ-a Dinko Tamarut kazao je da je Pavelićeva NDH predala Rijeku i ostale krajeve Italiji 1941. godine, a nakon kapitulacije Italije, predala ih je nacističkoj Njemačkoj.
– To ne smijemo zaboraviti, kao što ne smijemo zaboraviti Riječku bitku kojom se rješavala sudbina grada za budućnost. Fašizam je došao s istoka i 1991. godine, a građani Rijeke opet su se odazvali kako bi obranili slobodu. Ulaskom u Europu koja je nastala na antifašističkim temeljima omogućit ćemo i Rijeci mjesto koje joj pripada, rekao je Tamarut.
– Bez slobode ne može se živjeti. Takav je život gori od smrti. Živa su mi sjećanja na izdajstva iz 1941. godine, živa su mi sjećanja na one koji su nam htjeli ubiti pomisao o slobodi. Gledao sam zgarišta, zaklane ljude, djevojčicu izbodenu nožem, prisjetio se Konestabo.
Moderator Okruglog stola, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina, pojasnio je da se danas mnoge stvari smatraju samorazumljivim, ali da nakon oslobođenja Rijeke 1945. godine nije bilo nimalo lako zadržati je kao sastavni dio tadašnje Jugoslavije i Hrvatske.
– Bitka za političko priznanje ratne pobjede nije bila nimalo jednostavna. Ono što danas izgleda logično, nije tako izgledalo 1945. godine. Primjerice, Tito je prvi put službeno posjetio Italiju 1971. godine, kazao je Jakovina.
Zlo fašizma
Riječki dogradonačelnik Miroslav Matešić poručio je kako je važno sjećati se jer je to jedan od načina borbe protiv poremećenog sustava vrijednosti koji favorizira poražene ideje.
– Povijest je učiteljica života. U Rijeci smo prvi iskusili svo zlo fašizma. Naša je obveza ne dopustiti da se to ponovi i prenijeti prave vrijednosti na buduće naraštaje. Moramo ih naučiti da se nećemo složiti s mržnjom, s netolerancijom, nepoštovanjem ljudskih prava. A upravo sve to simbolizira grafit s kukastim križem i zato njihovo iscrtavanje nije bezazleno. Poruka antifašizma je i poruka koja se baštinila i u Domovinskom ratu. Rijeka mora ostati svoja, grad koji prihvaća sve osim govora mržnje i netolerancije, poručio je Matešić.
Prije Okruglog stola brojna izaslanstva položila su vijence na Partizanskom groblju Kozala, Spomen-kosturnici Trsat i na Spomeniku oslobođenja na Delti.
