»Misao o tisućama gledatelja koji nikada neće moći doći na koncert bila mi je zastrašujuća u svojoj jezivoj realnosti«, kazao je redatelj Haris Pašović
SARAJEVO – Više od jedanaest tisuća crvenih stolica postavljeno je u petak u središnjoj sarajevskoj prometnici u znak sjećanja na Sarajlije ubijene tijekom troipolgodišnje opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine koja je počela 6. travnja prije dvadeset godina.
Uz prazne stolce u Titovoj ulici okupile su se tisuće ljudi kako bi uz glazbeno-scensku komemoraciju, svojevrsni koncert za one kojih više nema, odali počast poginulim sugrađanima.Opsada Sarajeva, koju je provodila vojska bosanskih Srba, bila je dulja od opsade Lenjingrada i trajala je od travnja 1992. godine pa do kraja 1995. godine kada je potpisan Daytonski sporazum a time ujedno okončan rat u BiH.
Tijekom toga razdoblja svi putevi koji vode u Sarajevo bili su blokirani, bila je onemogućena dostava hrane i lijekova, nije bilo struje niti opskrbe vodom a grad je bio pod gotovo stalnom topničkim i snajperskim napadima.Zbog brutalnosti kojom je provođena opsada glavnog grada BiH, međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je generala vojske bosanskih Srba Stanislava Galića na doživotnu robiju, a generala Dragomira Miloševića na 29 godina zatvora.Obojica su izravno zapovjedali snagama koje su opsjedale Sarajevo prouzročivši pri tom smrt i patnje tisuća civila.
Redatelj Haris Pašović, koji je osmislio projekt »Sarajevske crvene crte«, kazao je kako je sjećanje na sve poginule tijekom opsade grada civilizacijska obveza.
»Misao o tisućama gledatelja koji nikada neće moći doći na koncert bila mi je zastrašujuća u svojoj jezivoj realnosti«, kazao je Pašović.
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen kazao je kako 11.541 prazan stolac simbolizira sve one žrtve koje su do sada utvrđene imenom i prezimenom i mjestom stradanja, iako ih je bilo i više.»Procjenjuje se da je poginulo više od 18 tisuća građana, od čega tisuću i 600 djece«, kazao je Behmen, koji je zajedno s izaslanstvima brojnih europskih gradova u povodu 6. travnja koji se obilježava i kao dan oslobođenja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, položio vijence na spomenike osloboditeljima i žrtvama te braniteljima iz rata od 1992. do 1995. godine.
Među izaslanstvima koja su položile vijence bila su i ona Zagreba, Vukovara te Dubrovačko-neretvanske županije.Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je kako je došao odati počast žrtvama i ujedno ohrabriti napore da Sarajevo u cjelosti obnovi svoj duh.„Čestitam Behmenu i ljudima koji se bore da ovaj grad vrate na staze stare slave«, kazao je Bandić.
Predsjedatelj predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u povodu obilježavanja 6. travnja kao dana kada je počela opsada Sarajeva kazao je kako je taj grad pokazao da je nesavladiv.
»Sarajevo je nesavladiv grad, a svladao je sve barbare koji su ga napali. Glavni grad BiH je preteča svega onoga što danas gledamo u Europi«, kazao je Izetbegović, dodajući kako je Sarajevo grad za koji se vrijedi boriti.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je i sam proveo najveći dio rata u opsjednutom Sarajevu, kazao je u povodu dvadesete obljetnice početka opsade kako je ostankom želio svjedočiti istinu, braniti čovjeka i pomoći koliko je to bilo moguće.Prisjetio se kako ga je početak opsade zatekao na putu u Austriji i da je odmah nakon što je dobio te vijesti krenuo natrag u Sarajevo. Kazao je kako su ga u Zagrebu pokušali odvratiti od te nakane govoreći mu da je »lud što ide u taj rat«.
»Na putu od Šamca do Sarajeva nismo naišli ni na koga osim na barikade. Gdje god su bili civili na barikadama, oni su bili pažljivi a jugoslavenska je vojska bila vrslo drska i čak su htjeli pucati. Na dva mjesta skoro da smo i glave izgubili«, prisjetio se u petak kardinal Puljić.
»Sve četiri godine sam bio u Sarajevu kao glas malog čovjeka«, kazao je Puljić.Poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić u posebnoj je izjavi u povodu dvadesete obljetnice početka opsade Sarajeva ocijenio kako su stradanje toga grada i žrtve koje je podnio simbol težnje za slobodom, otpora mržnji i borbe protiv zločina.»Prisjećajući se tužne stvarnosti da je Sarajevo bilo 44 mjeseca najveći konclogor u Europi nakon Drugog svjetskog rata, da je u opsjednutom gradu ubijena 11.541 osoba, sjećajući se sramne uloge međunarodne zajednice koja je ‘uživo’ promatrala zločin, ističem činjenicu da je Sarajevo pokazalo da postoje ljudi i zajednice koje smisao svoga života pronalaze u žrtvi za istinu, moral i pravdu, čak i onda kada su suočeni s fizičkim nestankom ili ih okružuju ljudi i zajednice koje izdaju i prodaju načela morala i humanosti«, stoji u Cerićevoj izjavi.
Dvadeseta obljetnica početka opsade Sarajeva bila je povod i da se u tom gradu okupe neki od inozemnih novinara koji su iz tog grada i BiH izvješćivali tijekom rata.Među njima je bio i Roy Gutman, dobitnik Pulitzerove nagrade za knjigu »Svjedok genocida«.Guttman danas drži kako je to i za njega bilo jedinstveno iskustvo.
»Mi novinari navikli smo da nam lažu. Ovdje sam imao privilegiju da mi se govori istina, ne samo od građana, nego i od institucija. Ljudi su željeli da se objavi istina. Bilo je lako raditi. Za izvjetitelje ovdje je bilo jedinstveno mjesto«, kazao je Gutman gostujući u programu lokalne FACE TV.
