MORH na račun korištenja poslovnih prostora i vojnih nekretnina potražuje ukupno 58,8 milijuna kuna, što je iznos kojim bi se jurišnim puškama opskrbilo pola Oružanih snaga
ZAGREB Ministar obrane Ante Kotromanović podigao je nemalu buru kada je prije desetak dana optužio telekom operatere T-Com i VIPnet da su čak 15 godina koristili releje Ministarstva obrane a da nisu platili ni kune. Ta je usluga, ustvrdio je tada Kotromanović, MORH-u trebala donijeti više od 15 milijuna kuna. No, teleoperateri nisu jedini koji imaju dugove prema MORH-u.
Kako doznajemo, zbog »zaboravnopsti« bivših vlada, trenutno više od 460 fizičkih i pravnih osoba ima dugovanja prema MORH-u koja su nastala na račun korištenja poslovnih prostora i vojnih nekretnina.
Zanemarene obveze
O kojim je točno pravnim osobama riječ, u MORH-u nisu željeli otkriti. Očito je jedino ministar ovlašten za otvoreni rat s tvrtkama koje nisu podmirile račune prema obrambenom sustavu. Ipak, u Ministarstvu otkrivaju da se radi »o poslovnim subjektima i jedinicama lokalne samouprave na području Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske županije, Istarske županije, Zadarske županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, Međimurske županije«.
»Ukupan iznos neplaćenih potraživanja od 1992. godine do kraja 2011. godine za zakupninu za korištenje poslovnih prostora i vojnih nekretnina iznosi oko 58,8 milijuna kuna«, odgovorili su na naš upit iz Ministarstva obrane.
Prema nalazu Državne revizije, MORH je krajem 2010. godine raspolagao s 3.387 stanova, 2.954 garaže, 314 poslovnih prostora te 524 vojne nekretnine. Tijekom 2010. godine, MORH je na upravljanje tijelima lokalne uprave i samouprave predao 24 poslovna prostora i devet vojnih nekretnina, dok je 24 stana i 19 garaža prodano.
S tih 58,8 milijuna kuna dalo bi se dosta opreme nabaviti za potrebe Oružanih snaga. Primjerice, u tim je gabaritima kupnja ophodnog broda od 40 metara, koji se »nabavlja«već 7-8 godina. Ako bi se takav brod upisao u civilni registar plovila, čime se omogućuje i sufinanciranje iz europskih fondova, onda bi se za iznos dugovanja moglo nabaviti i dvije takve plovne jedinice i možda smanjiti ilegalni izlov ribe na hrvatskoj strani Jadrana.
Za ovoliki iznos duga, Oružane snage mogle bi nabaviti pet do šest tisuća HVS-ova, domaćih puški za koje je odlučeno da su nove jurišne puške Oružanih snaga.
Neslužbeno doznajemo da su, kad su posrijedi općine i gradovi, dugovanja uglavnom nastala tako što je MORH neku neperspektivnu vojnu nekretninu ustupio lokalnoj jedinici, koja je zauzvrat trebala odraditi, primjerice, građevinske radove u korist MORH-a u visini određenog iznosa.
Primjerice, Gradu Zadru je ustupljena parcela koja je trebala biti »plaćena« građevinskim radovima na Domu zrakoplovstva u vrijednosti od oko pet milijuna kuna. Nadalje, pri izgradnji splitske Arene ustupljen je dio vojarne Lora, također s obvezom uzvratnih radova određene vrijednosti. U tim i sličnim slučajevima, jedinice lokalne samouprave nisu ispunile svoje obveze ili su ih ispunile samo djelomično te tako ostale dužne MORH-u.
Zarada na dugu
Do službenog komentara ministra Ante Kotromanovića o ovoj temi nije bilo moguće doći. No, izvor iz MORH-a kaže da je u posljednjih 15 godina postalo normalno da se iskorištava vojska, kako nekretninama, tako i uslužnim djelatnostima.
– S jedne strane imamo nekretnine koje se koriste čak i za komercijalne djelatnosti, a MORH od toga nije dobio ništa. Dapače, nije neka velika tajna da smo za neke lokale plaćali komunalije dok su drugi poslovni subjekti unutra bili i zarađivali novac. S druge strane, ne smije se zaboraviti niti kako se vojnom tehnikom i ljudstvom često pomaže razne aktivnosti lokalnih zajednica. Jedan primjer: bilo bi zanimljivo vidjeti koliko bi Zagreb zbilja koštala »Snježna kraljica« da su svi troškovi komercijalni, odnosno da vojska ne daje ljudstvo za uređivanje staza i helikoptere za transport montažnih dijelova tribina, kaže naš izvor.
Istodobno, MORH već godinama mora »stezati remen« što je posebno došlo do izražaja nakon što je Ministarstvo preuzeo Kotromanović koji je najavio cijeli niz mjera racionalizacije sustava i štednju na svim razinama.
