ZAGREB Rast prihoda od poreza na dobit zaslužan je za gotovo trećinu viška od 1,339 milijardi kuna proračunskih prihoda u dva i pol mjeseca ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od poreza na dobit skupilo se do 16. ožujka 1,336 milijardi kuna, čak 32 posto više nego lani.   

Interna devalvacija

Tvrtke su čak podizale kredite kako bi dobit isplatile prije 1. ožujka samo da ne bi plaćale porez na dividendu. Iako je država gospodarstvu raznim ukidanjem ili smanjenjem nameta dala oko tri milijarde kuna godišnje, a na dobit koju ponovno investiraju ne moraju platiti ni kune poreza, dio hrvatskih poduzetnika očito taj novac nije spremna uložiti u razvoj poduzeća nego ga je požurio bez plaćanja poreza na dividendu izvući van.

Poduzetnike, kako se čini, uz porez na dividendu još uvijek muči i to što im je Vlada ukinula olakšice kod plaćanja PDV-a na kupnju automobila i plaćanje reprezentacije i rekreacije. Tako su i na nekoliko posljednjih sastanaka s ministrom financija Slavkom Linićem inzistiralo da im taj potez Vlade stvara problem u poslovanju. Potvrdili su nam to i pojedini poduzetnici uz objašnjenje da je automobil i radni ručak s poslovnim partnerom ipak nužan za nesmetano poslovanje.

Ministar im je, kako doznajemo, odgovorio da se Hrvatskoj već dogodila interna devalvacija, odnosno da građani uz ista ili čak i manja primanja plaćaju veći PDV, a da su na račun toga oni (poslodavci) dobili niže doprinose i parafiskalne namete pa se i poslodavci nečega moraju odreći. Poručio je i da Vlada neće odustati od zacrtane porezne politike, a naročito uvođenja porezne discipline.   

Smanjenje deficita

U pojačanoj kupnji automobila prije povećanja PDV-a, ali i ukidanja olakšice za poslodavce, treba dijelom tražiti i uzroke rasta prihoda od PDV-a u prva dva i pol mjeseca ove godini to za 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

To je povećanje prihoda u Ministarstvu financija stvorilo optimizam da bi Vlada prvi put u posljednje četiri godine u rebalans proračuna mogla ići zbog toga što je je u proračunu skupila više novca od onoga što je planirala. Zadnji put Hrvatska je rebalans proračuna, zbog viška prihoda od dvije i pol milijarde kuna, imala u 2008. godini, a to se kao i sada dijelom dogodilo zbog rasta cijena energenata, i za toliko je povećana i proračunska potrošnja. Sada iz Vlade poručuju da to neće učiniti nego će svaka kuna viška prihoda otići na smanjenje proračunskog deficita koji je planiran u iznosu od 9,9 milijardi kuna.

Međutim, analitičari tvrde da je malo prerano radovati se višku proračunskih prihoda te da za zaključke treba sačekati travanj ili svibanj.

– Povećanje prihoda djelom je posljedica jednokratnih uplata, jer su poduzetnici ranije isplatili dobit kako ne bi plaćali porez na dividendu, a dijelom i zbog toga što je rasla potrošnja trajnih dobara, ljudi su kupovali automobile ili namještaj prije povećanja PDV-a. Uz to na povećanje prihoda utjecao je i rast cijena energenata, što ipak nije jednokratni efekt, kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Vlada pak, poručuju naši sugovornici iz Banskih dvora, neće odustati od planiranih ušteda i već od idućeg mjeseca kada ministri moraju isplaćivati plaće uz nova pravila, između ostalog i s manje prekovremenih sati, slijedi veća kontrola. Lovrinčević upozorava da i to ima svoj limit jer će veću cijenu energenata i vode morati plaćati i državna tijela.