Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja Grada Rijeke: Nedavno sam u Bratislavi vidio skulpturu čovjeka koji izlazi iz šahte  i baš mi svidjela. Rado bih i u Rijeci vidio tako nešto duhovito, jer mi  duhovitih spomenika uopće nemamo, a možda bi ga mogao iznjedriti  baš natječaj za spomenik maškarama.  O važnosti koju Riječani pridaju  karnevalu  pisao je još  Fiorello la Guardia, tako da ideja   o obilježavanju   tog  fenomena  sigurno ima uporište  u dugoj tradiciji. 

Igor Žic, kroničar grada Rijeke: Rijeka oduvijek pokazuje veliku težnju »apstraktnim spomenicima«  – odnosno idejama, a ne konkretnim ljudima: spomenik Pomorcu, Željezničaru, Brodograditelju, Palim borcima, Spomenik oslobođenja, Most  hrvatskih branitelja, Mlikarica, Nogometaš… Osobno mislim da su  znatno važniji spomenici konkretnim osobama… Nezavisno od svega,  čak i ne odviše dobra ideja za spomenik može rezultirati kvalitetnim  radom,  kao što,   na žalost, važi i obrnuto – vrlo plemenita ideja može se  pretvoriti u kičast, neuvjerljiv, pa čak i besmislen spomenik.

Vladi Bralić, arhitekt: Što više spomenika – to bolje!  Mislim da je to originalna i interesantna kiparska tema, pa ako dobijemo  vrijedno umjetničko djelo,  zašto ne i spomenik maškarama?  Možda čak nadahnemo i Veneciju da  krene našim stopama! 

Nadežda Elezović, povjesničarka umjetnosti:  Mislim  da u Rijeci  manjka javnih skulptura, a smatram da nedostaje  i apoteoza nekadašnjem životu,  kao  primjerice Mlikarica postavljena na Mljekarskom trgu –  koje odabirom specifične lokacije i sadržajno, ali i kvalitativno, upućuju na fragmente riječke prošlosti. Kad razmišljam o Rijeci, mislim da ima mnogo zanimljivijih momenata od samog karnevala. Primjerice, Rijeka je nekad bila podijeljen  grad, podijeljen između dvije države i dva sistema. Berlin ima svoj zid  koji je danas simbol geopolitiče i društvene povijesti, ali i turistička  atrakcija. Zašto Rijeka nema neki svoj spomenik, odnosno javno obilježje nekadašnjeg podijeljenoga grada? Osobno, voljela bih kada bi cijela Rijeka bila park skulptura na otvorenom. U tom smislu  ne vidim nikakav problem da bude postavljena i  ona posvećena karnevalu, ali koja svojim umjetničkim rješenjem i postavom na posebno promišljenoj lokaciji  neće stvarati nesporazume po  pitanju urbanog identiteta grada. 

Inicijativa potekla od Turističke zajednice naišla je na dobar prijem u  Gradu pa je u Odjelu za urbanizam već pripremljen i prijedlog da se  skulpturalno obilježje riječkom karnevalu postavi na Trgu bana Jelačića. Prema riječima pročelnika Srđana Škunce, ta  je  lokacija odabrana jer  na neki način predstavlja mjesto ulaska karnevalske povorke u  najuži centar grada, dobro je orijentirama prema bitnim  postorima  kao  što su Delta i Fiumara, a k tome je riječ o trgu koji nema posebno skulpturalno obilježje osim  fontane sa skulpturom  koju je Rijeka dobila na  dar od  prijateljskoga grada  Kawasakija. Jelačićev trg bi u perspektivi  trebao biti preuređen i proširen, za što  već postoji projekt i građevinska dozvola,  ali je  s obzirom na kriznu situaciju  i veliki  zahvat u  prometnu preregulaciju koju iziskuje novo  rješenje, neizvjesno kad će  se  početi s preuređenjem.  Skulptura  bi,  smatraju  urbanisti,  na prostranom trgu mogla biti dobar akcent u prostoru, a  bi li to baš  trebao  biti  spomenik maškarama, pitanje je o kojem  će  mišljenja javnosti  vjerojatno biti podijeljena. 

U svakom slučaju,  prijedlog Odjela za urbanizam  bit će proslijeđen   gradonačelniku, a bude li prihvaćen,  raspisat će se natječaj koji će autorima ostaviti slobodu likovne interpretacije teme, kao i  ogućnost da   spomen-obilježje  riječkom karnevalu  smjeste u okviru postojećeg, ali i  budućeg  izgleda trga.  Trg bi se  u budućnosti  trebao  značajno proširiti   prema postojećem autobusnom  terminalu  koji  napušta tu  lokaciju, a   spomenik bi  mogao  biti izveden i neovisno o njegovoj rekonstrukciji.  Odjel za urbanizam je u  pripremu   prijedloga za raspis natječaja  uključio širi krug stručnjaka, među kojima su  Ivan Balažević i Damir  Šegota  kao predstavnici HDLU Rijeka,  Emilija Duparova s Akademije  primijenjenih umjetnosti,  Zvonimir Pliskovac iz Konzervatorskog odjela, Nenad  Kocijan iz Društva arhitekata,  Ines Boban  Štiglić iz Turističke  zajednice te Srđan Škunca kao predstavnik Grada.

Da inicijativa Turističke zajednice ima dobre izglede potvrđuje  i najnovija e-konzultacija  objavljena  9. ožujka na   web stranici  riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela  koji od građana traži sugestije i razmišljanja kako unaprijediti Međunarodni riječki karneval. Između ostalog,  građani su pozvani da daju i svoj prijedlog za motiv skulpture karnevala.