Marcusen je kazao kako tužiteljstvo traži kaznu od 28 godina zatvora ne računajući kazne na koje je Šešelj osuđen u posebnim postupcima zbog otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka. Šešelj je, naime, pravomoćno osuđen u jednom postupku na 15 mjeseci, u drugom nepravomoćno na 18 mjeseci, a treći postupak je u tijeku
ZAGREB Haaško tužiteljstvo zatražilo je u srijedu od Haaškog suda (ICTY) da se vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te vojvođanskih Hrvata.
»On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka«, kazao je na kraju završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen poručivši da je Šešeljeva odgovornost dokazana van razumne sumnje.
Marcusen je kazao kako tužiteljstvo traži kaznu od 28 godina zatvora ne računajući kazne na koje je Šešelj osuđen u posebnim postupcima zbog otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka. Šešelj je, naime, pravomoćno osuđen u jednom postupku na 15 mjeseci, u drugom nepravomoćno na 18 mjeseci, a treći postupak je u tijeku.
»Ideja velike Srbija bila je njegov raison d’etre«, kazao je Marcusen ističući da je Šešelj u cilju uspostave etnički čiste jedinstvene srpske države tijesno je surađivao s drugim pripadnicima udruženog zločinačkog pothvata. »Svojim riječima posijao je sjeme nacionalne mržnje… i pomogao da se razbuja«, rekao je tužitelj a velika politička moć koju je uživao omogućila mu je da svoju neumornu kampanju, propagandu i poticanje na zločine provodi pred širokom publikom.
Uz govore mržnje kojima je dehumanzirao pripadnike drugih naroda Šešelj je organizirao na tisuće dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine, rekao je Marcusen.
Njegova djela dramatično su izmijenila nacionalnu sliku u općinama koje je uzimao za metu, ostavio je za sobom razaranja i pljačku, uništene vjerske ustanove i 905 ubijenih, rekao je tužitelj dodajući da za Šešelja nema olakotnih okolnosti jer nije pokazao kajanje za zločine a godinama ismijava i opstruira Haaški sud.
Šešelj (1954.), optužen je za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH te protiv vojvođanskih Hrvata u razdoblju od 1991. do 1993. Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.
Optužen je u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz Vojvodine. Ideju »velike Srbije« sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i Muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.
Šešelj će svoje završne riječi izvoditi sljedeći tjedan.
Završne riječi tužiteljstva
Dokazi izvedeni tijekom suđenja nedvojbeno pokazuju da je vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj sudjelovao i poticao na progon Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci, kazala je u završnim riječima na haaškom suđenju Šešelju tužiteljica Lisa Biersay.
»Dokazi van razumne sumnje pokazuju da je optuženi počinio progon govorom mržnje«, poručila je Biersay podsjećajući da je Šešelj na mitingu Srpske radikalne stranke 6. svibnja 1992. u većinski hrvatskom mjestu Hrtkovci pozvao na progon Hrvata porukama da će im se, ako sami ne odu, organizirati prijevoz autobusima do hrvatsko-srpske granice pa dalje neka idu pješice u »svoju lijepu«.
Šešelj je u govoru nazvao Hrvate iz Hrtkovaca ustašama, njihove roditelje nelojalnima i poručio da za njih nema mjesta u Hrtkovcima, kazala je tužiteljica ističući da se radilo o zločinu širenja nacionale mržnje s ciljem izazivanja straha kod hrvatskog stanovništva i raspirivanja tenzija.
Ona je kazala kako su Šešelj i njegovi suradnici na mitingu namjerno stvorili atmosferu straha u Hrtkovicima s nacionalističkom glazbom i naoružanim ljudima koji su u mjesto stigli u crnim četničkim uniformama te dovođenjem mase srpskih izbjeglica iz Hrvatske koji su poticani da Hrvatima daju adrese napuštenih srpskih kuća u Hrvatskoj.
Na tom mitingu pročitana su imena »nelojalnih Hrvata« u Hrtkovcima, a mase su na Šešeljev govor aplaudirale i uzvikivala: »ustaše, napolje« i »ovo je Srbija«. Nakon toga govora Hrvati su masovno napustili mjesto, a Hrtkovci su preimenovani u Srbislavce.
»Optuženi je namjeravao i uspio u sijanju straha među Hrvatima«, kazala je Biersay.
Šešeljeve tvrdnje iz završnog podneska da je samo osam Hrvata prisilno premješteno iz Hrtkovaca tužiteljica je nazvala uvredljivima.
Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana. Optužen je u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj i BiH te protiv vojvođanskih Hrvata počinjene u razdoblju od 1991. do 1993. Na suđenju su svjedočili prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci koji su se nakon njegova govora u Skupštini u Beogradu u travnju 1992., kada se zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine, te njegova mitinga u Hrtkovcima u svibnju ’92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići, počeli iseljavati u strahu i uz prijetnje. Iz Hrtkovaca je odselilo oko 700 od 1000 Hrvata.
