Naime, Catch 22 (Kvaka 22) je naslov glasovitog romana Josepha Hellera, a smisao »kvake 22« jest da naprosto nema izlaza iz neke situacije. Budući da Sergent i njegovi suradnici smatraju da izlaza ima, svoju su organizaciju nazvali Catch 21. To je prvi britanski internetski televizijski kanal baziran u Westminsteru. Vode ga mladi ljudi, namijenjen je mladim ljudima. Mladi koji imaju pitanja ili komentare namijenjene parlamentarnim zastupnicima mogu se obratiti Catch 21, oni će odraditi posao za mlade, a odgovore, u video formi će distribuirati internetskim kanalima.
Za Sergenta je ključno povećati interes mladih za politiku, a time i njihovo sudjelovanje u političkim procesima, ponajprije na izborima.
– Zabrinut sam jer mladi ne glasaju, ne sudjeluju u političkom životu, a stvari se pogoršavaju. Pomoću interneta taj stav mladih može se promijeniti. On im može pomoći da artikuliraju svoje probleme, da dođu do političara, ali i da političari dođu do njih, kazao nam je Sergent.
To je tek jedan od načina na koji Sergent i njegovi suradnici pokušavaju mlade približiti politici, a politiku mladima. Važan segment njihove aktivnost su video uraci nazvani »ulična politika«. Političare i kandidate na izborima izvlače na ulicu i posao je političara na cesti pronaći mlade ljude, zainteresirati ih, odvesti na kavu i uz topli napitak porazgovarati o temama koje mlade zanimaju. Tako snimljene video uratke distribuiraju na internetu, a Catch 21 surađuje i s uglednim medijskim kućama. Dosad su uspjeli »obraditi« 231 zastupnika iz ovog saziva parlamenta, što je otprilike trećina. Nemaju problema s političarima, oni se rado odazivaju njihovim pozivima, jer, valja imati na umu, napominje Sergent, oni tako besplatno dobivaju medijski prostor. Mnogo većih problema imali su u doba nastanka Catch 21 s državom.
Čini se da financiranje udruga u Velikoj Britaniji nije razvijeno kao u Hrvatskoj. Catch 21 prve je dvije godine bio žrtva državne Kvake 22. Sergent pojašnjava da ih je država, kad bi od nje zatražili novac, slala lutriji koja ima novac namijenjen na financiranje udruga, a kad bi se obratili lutriji, ona ih je upućivala državi.
Protiv direktne demokracije
Sergent i njegovi suradnici vjeruju u demokraciju, srećom nikako ne u danas pomodnu ideju direktne demokracije. No, da bi demokracija funkcionirala kako treba ljudi trebaju biti informirani. Mnogi, posebno mladi, zbog apatije, nisu dovoljno informirani o politici.
– Naša je temeljna ideja to da je politička participacija najvažniji korak koji osoba može napraviti ne bi li utjecala na odluke koje utječu na naše živote. Demokracija je kompromis, ali kompromis može biti postignut samo ako svatko ima mogućnost reći što misli, pojašnjava Sergent.
U posljednje vrijeme primjećuje veći interes mladih za politiku, posebno nakon prošloljetnih nereda u Velikoj Britaniji.
– Kad je riječ o sljedećih nekoliko godina i političkoj participaciji mladih, optimističan sam, kazao nam je Sergent. Uporište za svoju tezu vidi i u aktualnoj raspravi u Velikoj Britaniji o velikim bankarskim bonusima u doba krize što je prije svega moralna rasprava. Očekuje da će upravo moralna pitanja biti važna na sljedećim parlamentarnim izborima i u tome vidi mogućnost za veći angažman mladih, pa i povećanom izlasku mladih na birališta.
Skloni ekstremima
Na panelu u VERN-u Duje Prput, mladi aktivist iz GONG-a, upozorio je da treba razbiti neke mitove o mladima i njihovoj političkoj orijentaciji. Nasuprot raširenom mitu, mladi nisu mahom liberalni, nego su vrlo često radikalni i skloni ekstremima. Istraživanje GONG-a o političkoj svijesti mladih pokazalo je da je dosta mladih u Hrvatskoj početkom 21. stoljeća još uvijek u 19. stoljeću. Nije riječ samo o snažnim nacionalističkim tendencijama među mladima, nego i o raširenoj homofobiji i šovinizmu. Razlog za to Prput ne vidi samo u niskoj političkoj kulturi društva nego i u činjenici da se politička socijalizacija mladih zbiva ponajviše u obitelji, dok država kroz školstvo zasad propušta priliku odgajati kritičke i demokratski orijentirane građane.
– Tamo gdje ne uspijeva država, uspijeva populizam, zaključio je Prput.
Školstvo kao ključ za povećanu političku participaciju mladih navodi i Emina Bužinkić donedavna čelnica Mreže mladih Hrvatske. U školama nedostaje građanski odgoj, a cijeli je obrazovni sustav, posebno u krizi, postavljen tako da obrazovanje nema komponentu vrednote, nego u najvećoj mjeri ekonomsku komponentu. Po slaboj zainteresiranost mladih za sudjelovanjem u politici i izlasku na izbore (mladi su i u Hrvatskoj dobna skupina koja u najmanjem postotku izlazi na izbore), Hrvatska se ne razlikuje od drugih europskih država. Razlozi za slab interes mladih za politiku i političke procese Bužinkić vidi i u mladenačkom buntu i njihovoj neformalnosti, ali i u slaboj političkoj kulturi. U društvu postoje svi uvjeti za snažniji politički angažman mladih jer živimo u poraću u kojemu se još itekako osjete posljedice rata, u vrijeme krize, životni standard je slab i to sve mogu biti povodi i za mlade da se politički aktiviraju, ali i da se mlade pokuša motivirati za angažman u političkim procesima. No, kod nas se ulaganje u mlade ne vidi kao rješenje, zaključila je Bužinkić.
