Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je na sjednici Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru kojima se ukidaju povlaštene mirovine zastupnika, sudaca Ustavnog suda i glavnog državnog revizora te najavio kako se razmišlja o smanjivanju drugih kategorija povlaštenih mirovina. Saborski zastupnici, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor ubuduće bi trebali mirovine ostvarivati prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju. To, kako je rekao Mrsić, neće spasiti državu, ali će osigurati pravednost u području mirovinskog sustava. Za usporedbu je naveo kako prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.300 kuna, a prosječna mirovina saborskih zastupnika 8.900 kuna.
Taj nesrazmjer nije samo nešto što je neprihvatljivo već ne odgovara aktualnom gospodarskom trenutku u Hrvatskoj, rekao je.
Biljana Borzan (SDP) naglasila je kako predložene izmjene neće pokrenuti Hrvatsku na bolje ali će ipak biti doprinos saborskih zastupnika, a Višnja Fortuna (HSU) je ustvrdila kako će se takvom odlukom zastupnici u Hrvatskom saboru osjećati ugodnije.
»Ovaj zakon zadovoljava pravdu, ovo je zakon za dušu«, poručila je Ingrid Antičević Marinović (SDP), a zakonske je izmjene podržao i Lesar, iako je najavio amandman Hrvatskih laburista po kojemu bi bez prava na povlaštenu mirovinu ostali i zastupnici koji su u Saboru sjedili prije sedam, osam ili deset godina, a još nisu aktivirali zahtjev za umirovljenjem.
No, ministar Mrsić rekao je da je vlada svoj stav navela u zakonskom prijedlogu, u kojemu stoji da zastupnik koji je tu dužnost obnašao prije stupanja na snagu izmijenjenih odredbi, a nije ostvario pravo na zastupničku mirovinu, ima pravo na mirovinu prema propisima koji su važili u vrijeme kad je obnašao zastupničku dužnost, bez obzira na vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na tu povlaštenu mirovinu.
Predsjednica HDZ-a i potpredsjednica Hrvatskog sabora Jadranka Kosor iznijela je danas stav svoje stranke po kojemu bi se zakonskim izmjenama, kojima se kane ukinuti povlaštene mirovine, trebalo obuhvatiti sve dužnosnike, uključujući i predsjednika Republike.
Kosor je novinarima u Saboru izjavila kako bi Sabor u tom smislu trebao mijenjati Zakon o pravima državnih dužnosnika, te o njemu raspravljati u redovnoj, a ne hitnoj proceduri kako je odlučila vladajuća većina.
Istaknula je kako bi se rasprava trebala voditi općenito o statusu saborskih zastupnika, »koji je na dosta niskoj razini«, te zakonom obuhvatiti sve koji potpadaju pod Zakon o pravima državnih dužnosnika, među njima i predsjednika Republike.
»Za šest godina tri bivša predsjednika, moguće je i to, pa treba razmatrati i one odredbe drugih zakona koji to određuju«, poručila je Kosor, ističući kako je i predsjednik države također državni dužnosnik.
Svi državni dužnosnici, naglasila je, trebaju pravo na mirovinu ostvarivati po istim uvjetima, izrazivši uvjerenje da će i vladajući prihvatiti takav stav HDZ-a.
Kosor je istaknula kako HDZ-u nije pao kredibilitet zbog činjenice da je najviše zastupnika te stranke u skupini onih kojih su se umirovili na jedan dan kako bi ostvarili pravo na povlaštenu mirovinu, jer je to, kazala je, osobna stvar,
Napomenula je da bivša vlada kojoj je bila na čelu zastupničke mirovine smanjivala dva puta po 10 posto, kao i pooštrila rokove za odlazak u zastupničku mirovinu.
To pravo da steknu povlaštenu mirovinu i ostanu sjediti u Saboru iskoristili su, naglasila je, i zastupnici vladajuće koalicije, primjerice IDS-ovac Damir Kajin.
HDZ-ovac Mlakar je, pak, na glasovanju bio suzdržan, protiveći se tako odluci vladajućih da zakonske izmjene rasprave i izglasuju po hitnom postupku.
Odbor je, uz protivljenje HDZ-ovaca i Laburista, podržao i izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa po kojima će Vlada u tvrtkama u kojima država ili lokalne jedinice imaju vlasništvo moći bez javnog natječaja predlagati članove upravnih tijela i nadzornih odbora.
HDZ-ovi članovi Odbora Ana Lovrin i Davorin Mlakar prozvali su vladajuće da unazađuju dosegnute standarde u profesionalizaciji državne i javne uprave, odnosno da ukidanjem javnim natječaja kao načina izbora članova nadzornih odbora i uprava u tim tijelima zapravo ponovno vraćaju politička imenovanja temeljena na političkoj pogodnosti. »Ne mogu shvatiti da nam netko može tumačiti da je političko imenovanje objektivniji kriterij nego da se na ta mjesta dolazi natječajem gdje će se propisati uvjeti koje te osobe moraju zadovoljavati«, rekao je Mlakar.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) je, pak, istaknula da kod izbora i imenovanja najrelevantniji uvjet treba biti odgovornost osobe, ocijenivši kako je dosadašnji sustav »izrodio potpunu neodgovornost vlasti i onih koji su na ta mjesta zasjeli«. Kako su funkcionirala državna i javna poduzeća, dodala je, nije više na politici da govori, jer »o tome danas dovoljno govore pravosudna tijela«.
Istoga je stava i Ivo Jelušić (SDP), koji je kazao da javni natječaji nisu bili nikakvo jamstvo da su za članove nadzornih odbora i uprava bili imenovani odgovorni i sposobni kadrovi. »Možeš i na natječaju izabrati nekoga i reći mu da izvlači novce za stranku«, rekao je Jelušić, prozvavši HDZ-ovce da su zamijenili teze, odnosno da se više bave time kako se nekoga bira umjesto kako taj izabrani radi.Odgovorila mu je HDZ-ovka Lovrin, ističući da su se nezakonitosti u državnim i javnim poduzećima događale upravo u vrijeme kada se ljude biralo po političkim kriterijima, što je bivša vlast, naglasila je, promijenila.
