Analitičari će pročešljati i sedam javnih poduzeća, pa bi se tu mogle dogoditi brojne zanimljive situacije. Na natječaju bi svakako mogla konkurirati tvrtka Deloitte, koja je primjerice ovlašteni revizor za HEP i njegovom je izvješću dala najbolje ocjene.
Ako ta tvrtka na javnom natječaju dobije dio poslova, onih u čijem je paketu i HEP, kakve su šanse da opovrgne svoje izvješće o HEP-u za 2010. godinu. Ako se analiza poslovanja HEP-a povjeri nekome drugome i on utvrdi prikrivene obveze iz ranijih godina, kako će Vlada objasniti to što je analizu poslovanja Ministarstva zdravlja dala Deloitteu, ako se ta tvrtka uopće javi na natječaj i na njemu pobjedi.
Pomogla reakcija HDZ-a
Čačićevu procjenu da bi posao angažiranja neovisnih stručnjaka mogao vrijediti od pet do šest milijuna eura, ali i da Vlada možda može ishoditi cijenu od dva milijuna, iz Vlade nisu komentirali. No, očito je da ih je reakcija HDZ-a koji ih je optužio da nepotrebno troše šest milijuna eura proračunskog novca potaknula da otkriju koliko su zapravo spremni platiti neovisnu analizu javnih financija i državnih poduzeća. Angažiranjem neovisnih stručnjaka Vlada očito želi potvrditi svoje procjene, koje je isticao i ministar financija Slavko Linić, da je deficit središnje države, dakle onaj u kojeg su uključeni i izvanproračunski fondovi, uz isplatu duga umirovljenicima premašio 20 milijardi kuna. Bivša je Vlada u svom izvješću istaknula kako će taj deficit biti oko 18 milijardi kuna. Nova Vlast očito želi izbjeći prepucavanje i zato angažira neovisne stručnjake koji bi trebali objaviti pravo stanje deficita za prošlu godinu,a samim time i otkriti obveze koje su trebale biti plaćene ali su prebačene sadašnjoj vlasti.
Vlada Jadranke Kosor u spomenutom je izvješću »priznala« da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sa 30. studenim ima 226,5 milijuna kuna dospjelih a neplaćenih obveza, lokalne vlasti oko 373 milijuna kuna, a izvanproračunski fondovi (HC, Hrvatske vode, DAB…) oko 7, 7 milijuna kuna. Je su li te obveze u prosincu dodatno nabujale trebali bi utvrditi neovisni stručnjaci, ako ne budu preskupi.
Potrebno pola dana
No, postoje i mišljenje da bi taj posao, bez pomoći izvana, trebala odraditi Vlada koja je dobila mandat upravo da uredi i konsolidira javne financije trebala napraviti sama, odnosno da bi to trebao biti njezin prvi korak na kojem mora zadobiti povjerenje naroda.
– U državi postoje institucije, koje država plaća i koje mogu odraditi taj posao. Tu su i Državna revizija, i HNB i Fina, ali i interne kontrole po svim ministarstvima. Ministarstvo financija ima sve podatke i ministar Linić na osnovu njih u pola dana može zaključiti kakvo mu je stanje u resoru, ne trebaju mu za to inozemni analitičari. Čini mi se da je angažiranje revizora već sada alibi za rebalans koji će se dogoditi u srpnju, kaže ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević. Odluku da se posao prepusti neovisnim analitičarima, a većina ih je u Hrvatskoj podružnica velikih inozemnih kompanijama, ocjenjuje i posljedicom podaničkog mentaliteta u kojem bi Hrvatskoj netko drugi bolje od nje same znao reći u kakvom je stanju.
