Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević upozorava da bi se model morao dobro razraditi, te da bi pitanje svih pitanja bilo hoće li obveznica biti kunska ili u eurima.
Iako ministar financija Slavko Linić, koji je za Novi list najavio mogućnost izdavanja “narodnih obveznica”, nije želi govoriti o kamatama i ročnosti tih obveznica, sigurno je da bi ročnost bila dulja nego na štednju u bankama, ali i da bi kamata bila značajno veća.
Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević upozorava da bi se model morao dobro razraditi, te da bi pitanje svih pitanja bilo hoće li obveznica biti kunska ili u eurima.
– Ključno je i povjerenje u Vladu i njezine institucije, bez toga nema takozvane narodne obveznice. Građani će procijeniti što im se više isplati, ali i gdje je veća sigurnost, u bankama ili u obveznici, napominje Lovrinčević.
Ako Vlada u sljedećoj godini pokrene taj projekt i ako građani štednju preusmjere u obveznicu, to bi moglo utjecati i na visinu depozita u bankama i na kamatu na štednju.
Iz PBZ-a poručuju da bi određenom broju građana mogao biti zanimljiv takav alternativni oblik ulaganja, što će ovisiti o nizu čimbenika, primjerice uvjetima ponude i situacije na tržištu.
– Smatramo da to ne bi imalo nekog značajnijeg utjecaja na depozite u bankama, odgovaraju iz PBZ-a.
Ključni izazov
Iz Zagrebačke banke pak upozoravaju da je jedan od ključnih izazova financiranja novog deficita, pa i refinanciranja dijela već postojećeg duga države, kako ih financirati a da se istovremeno ne prouzroči manjak izvora sredstava za financiranje privatnog sektora, odnosno gospodarstva.
Dok Hrvatska sa zebnjom čeka što će se dogoditi s njezinim kreditnim rejtingom, o čemu će ovisiti i visina kamata po kojima će se zaduživati, investitori su Njemačkoj, umjesto da ubiru prinos, platili da kupe njezinu obveznicu. Tako će njemačka država na zaduženju ostvariti prinos od oko jedan posto, umjesto da zaradu bilježe oni koji su joj novac posudili. Za zemlje poput Hrvatske to nije dobra vijest, jer ona sugerira, upozorava Željko Lovrinčević, da su oni koji imaju novac spremniji na njemu nešto izgubiti kako bi ga spremili na sigurno, nego ulagati u nesigurne države uz visoke kamate. Španjolci su, primjerice, zadnju obveznicu izdali uz kamatu od sedam posto, a Mađari, kojima je rejting snižen na »junk« (smeće), nisu uspjeli plasirati obveznici ni uz deset posto kamate. Njemačka obveznica koja investitorima nosi siguran gubitak izdana je na šest mjeseci, što znači da ulagači procjenjuju da od tog sigurnog papira koji nosi minus neće biti boljeg na tržištu, a time sugeriraju i da ne vjeruju u poboljšanje stanja u idućih pola godine.
– Takav »squeeze out« efekt sada je i veći nego prijašnjih godina jer su mogućnosti vanjskog financiranja i za državne institucije i za banke suženije pa će dio kreditiranja rasti primarno od lokalne štednje. Taj izazov ne bi bio manji ako bi država razmišljala o ideji da se umjesto putem financijskih institucija planirala financirati od građana jer za toliko manje ostaje bazno raspoloživog izvora za kreditiranje gospodarstva, ističu iz Zabe.
Dodaju i da je teško prognozirati koliko bi ta obveznica bila atraktivno ulaganje za jedan dio štediša, jer će to ovisiti o uvjetima koji bi se ponudili, odnosno bi li ona bila bitno atraktivnija od dosadašnjih izdanja koja su građanima i sada dostupna za ulaganje i trgovanje putem banaka ili financijskih institucija, uz povoljnije naknade nego kod kupnje dionica.
Da građani i poduzeća i trenutno mogu ulagati u državnu obveznicu, ističu i u Erste banci, ali priznaju da je moguće kod primarnih aukcija ciljati veću prisutnost građana i poduzeća. Što se tiče prednosti obveznice kad su kamate u pitanju, ta banka napominje da su prinosi na obveznice isti kao i kamatna stopa tržišne kategorije i ovise o brojnim faktorima.
Dugoročno ulaganje
– Ulagač treba biti svjestan kako su obveznice dugoročnije ulaganje, a koje je za razliku od klasičnog depozita izloženije tržišnim rizicima, odnosno promjeni cijene obveznice. Tako uz potencijalno veći prinos dolazi i nešto veći rizik, upozoravaju iz Erste banke. Kažu i da je teško procijeniti utjecaj na bankarski sektor jer će interes građana, osim preferencija prema takvom proizvodu, ovisiti i o trenutnim tržišnim uvjetima.
