U Supetru se 38-godišnja žena, majka troje djece, usred noći srušila ispred zaključane ambulante Hitne pomoći. Prema navodima njenog brata, kojeg je uspjela pozvati prije nego je izgubila svijest, prvu reanimaciju započeli su on i susjedi sami, uz telefonske upute centra 112.

A što sutra?

Tim Hitne pomoći, koji je u to vrijeme bio na drugoj intervenciji, stigao je nedugo po pozivu, a nekoliko minuta kasnije napipali su pacijentici puls i helikopterom je prebačena u KBC Split. Da nekim slučajem nije bila u stanju nazvati člana obitelji, pitanje je bi li preživjela. Iako je zahvalan liječnici i osoblju Hitne pomoći, brat pacijentice koja je prema dostupnim informacijama imala srčanih problema i upalu pluća, upozorava na činjenicu da čitav otok Brač ima dva tima Hitne pomoći, od toga samo jedan s liječnikom.

– Kako se može dogoditi da mjesto koje broji na tisuće ljudi u turističkoj sezoni ima zatvorena vrata ambulante? Tko se igra s našim životima, zapitao se Bračanin, tražeći odgovore od nadležnih.

– Ne tražimo privilegije, tražimo ono što bi trebalo biti osnovno pravo svakog čovjeka, da u trenutku kada mu je život ugrožen, pomoć bude dostupna. Ne želim da se ova tragedija pretvori u samo još jedan slučaj o kojem će se govoriti nekoliko dana, a zatim zaboraviti. Ne želim da se nakon moje sestre sutra na tim istim zaključanim vratima nađe netko drugi, poručio je.

Ovo nažalost nije izolirani slučaj, takvi se slučajevi povremeno događaju, ali se u sustavu hitne pomoći ništa ne mijenja. Prije 15 godina Poljičanin Kuzma Bajčić (70) preminuo je od srčanog udara čekajući intervenciju jedinog liječničkog tima na otoku Krku, a nekoliko godina kasnije 61-godišnji Josip Duran iz sela Gradac preminuo je oko 6.35 ispred zatvorenih vrata dežurne službe Doma zdravlja u Drnišu. Djelatnici hitne službe kažu kako takvih slučajeva ima još.

Pacijenti su zbog najnovijeg slučaja iz Supetra jako zabrinuti.

– Ne želimo prozivati liječnike i medicinare koji često rade u nemogućim uvjetima. Ali legitimno je pitanje – je li po pravilima struke normalno da u gradu na otoku, usred sezone, hitna pomoć u jednom trenutku ostane bez ikoga u ambulanti i sa zaključanim vratima, pita se Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Udruge za promicanje prava hrvatskih pacijenata i poziva na promjenu standarda koji građanima ne osigurava liječničku pomoć u najkritičnijim minutama.

Kako je nekad bilo

Ključno je pitanje – zašto su vrata hitne službe bila zatvorena, i zašto u slučaju intervencije tima hitne službe za ostale stanovnike otoka nema dostupne pomoći. Jedno od mogućih rješenja bilo bi osigurati medicinsku sestru koja bi ostajala u ispostavi i bila dostupna pacijentima dok se terenski tim ne vrati. Takav je model fiksnog tima ukinut u reformi 2017. godine, i nikad se ponovo nije uveo u praksu.

– Činjenica je da nemamo beskonačno timova hitne pomoći i da su ljudi na terenu. Ali, trebalo bi na otocima i područjima koja su od najbližeg hitnog bolničkog prijema udaljena 60 i više kilometara, imati neki fiksni tim koji će biti u ambulanti dok je drugi na terenu. To traži kadrove i novac, jer za stotinjak ispostava trebate 200 sestara, a mi ih u Hrvatskoj ionako nemamo dovoljno, kaže Tomislav Petrušić iz Udruge Hitna uživo 194.

Ipak, smatra da se nedostatak medicinskog osoblja ne može automatski koristiti kao argument da se od takvog modela odustane. Za primjer navodi Daruvar, gdje radi u timu Hitne pomoći.

– Nekad smo imali medicinsku sestru koja bi ostala u tom prostoru kad je tim otišao za Bjelovar. Nama i sada treba 20 minuta do te bolnice, navodi Petrušić.

U hitnu su ambulantu, kaže, dolazili ljudi u svakakvim stanjima, a sestra je trebala procijeniti o čemu se radi i reagirati. Medicinska sestra sposobna je, kaže reanimirati pacijenta, a ako ima specijalizaciju hitne, može primijeniti i potrebnu terapiju i sve postupke. Takve situacije, kaže, nisu bile rijetkost, osobito tijekom razdoblja pojačanog broja intervencija.

Ambulante prazne već deset godina

– Puno su nas puta zvali da požurimo u ispostavu. Vraćate se s terena, a imate čovjeka koji čeka ispred hitne, navodi. Ambulante u ispostavama hitne službe prazne su već deset godina, ali, pokazao je i slučaj sa Supetra, postoji opravdani razlog da ih se u određenim područjima aktivira.

O tome hoće li se ovo pitanje razmatrati u reformi hitne službe koju upravo izrađuje Ministarstvo zdravstva pitali smo tu instituciju, ali odgovor do zaključenja lista nismo dobili.