RIJEKA Oko trideset posto sredstava manje nego prošlih godina Primorsko-goranska županija utrošila je na veliku božićno-novogodišnju proslavu za oko 600 uzvanika što je održana u HKD-u na Sušaku. Proteklih godina Županija je, kao i ostali, održavala po nekoliko različitih domjenaka, ali jučer je održan veliki prijem za sve uzvanike – od velikodostojnika Crkve, političara, lokalnih načelnika, direktora državnih tvrtki, do novinara i urednika svih riječkih medija.

Među ostalim, iz ušteđenih sredstava dio će se izravno preusmjeriti na Dom za žene i djecu žrtve nasilja Sv. Ana, koji je u financijskim problemima.

Župan Zlatko Komadina održao je govor u kojemu je komentirao niz dnevnopolitičkih tema, među ostalim i nedavne događaje u Vukovaru, kao i referendum o braku.

– Svjedoci smo teške, pa i dramatične, ali dinamične godine.  Godina koju je obilježilo nekoliko važnih događaja i povijesno važnih datuma i jubileja. Najvažniji među njima svakako je ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju.  Hrvatska je tim činom dobila potvrdu da je država zrele demokracije kojoj su nam otvoreni novi izazovi i razvojne mogućnosti. Doduše, prisjetimo li se još nekih tema koje su  obilježile ovu godinu, upitan je termin zrele demokracije… Obilježavanje Dana sjećanja u Vukovaru na način na koji se dogodio zapravo je primjer kako se ne treba ponašati u jednoj slobodnoj, demokratskoj i državi koja svoju snagu i bogatsvo nastoji crpiti i iz bogatstva različitosti temeljenom na toleranciji i suživotu.  Referendumski je pak rezultat našu mladu europsku državu sada odredio kao prilično konzervativnu.  Žao mi je što izlaznost nije bila veća i što su mnogi koji misle »protiv« ostali kod kuće i propustili priliku da taj glas bude ipak puno snažniji. Ponosan sam na rezultat Primorsko-goranske županije, ali poštujem i onih 40 posto koji su imali suprotno mišljenje od većine. To je odlika demokracije i to je u duhu tolerancije kakvu mi ovdje promičemo – rekao je Komadina.  

Poručio je da se Primorsko-goranskoj županiji sada pruža prilika da postane strateško mjesto na karti Europe, ne samo u energetskom i prometnom smislu, već da se razvija kao regija znanja, regija cjelogodišnjeg odmora i zdravog života, s turističkom ponudom koja se bazira na održivom razvoju, ekološki osvještena, prometno dobro povezana i sigurna destinacija.

– Predviđena sredstva iz EU fondova koja nam stoje na raspolaganju izdašna su, osiguravaju i do 85 posto bespovratnog financiranja i to je prilika koju moramo iskoristiti.  A već sada Primorsko-goranska županija prednjači u korištenju europskog novca. Imamo cijeli niz projekata koji su spremni ili su u pripremi za kandidiranje za EU fondove. Imamo najveći hrvatski predpristupni projekt Marišćina, a uz Istru smo vodeći po projektima prekogranične suradnje. Deseci projekata su u provedbi ili pripremi. Više od 70 posto sredstava iz EU fondova već smo osigurali za projekt Centralne županijske zone za  gospodarenje otpadom “Marišćina” – podsjetio je župan.

Priprema se projektna dokumentaciju kako bi se za bespovratna sredstva moglo kandidirati niz drugih županijskih projekata. Primjerice, Sportsko rekreacijski centar Platak, sustav skijališta i sanjkališta Gorskog kotara, modernizacija Zračne luke Rijeka, objekata Lječilišta u Lošinju, Doma u Voloskom.

– U 2013.godini, lokalna i regionalna samouprava u Republici Hrvatskoj napunila je punih 20 godina, a to je „odrastanje“ pratilo traženje zakonodavnih okvira i modela funkcioniranja. Prije 10 godina započeta decentralizacija, proces je koji još stoji, pogotovo kada je u pitanju fiskalna, upravljačka i teritorijalna decentralizacija koju treba ubrzati kako bi ojačali financijski potencijal naših proračuna  – rekao je kritiči Komadina.

»Unatoč  smanjenim ovlastima i financijskim limitima možemo konstatirati da je Primorsko-goranska županija  danas u društvu najrazvijenijih regija u RH-a. Mogli bismo postati i “prvi među najboljima”, rekao je župan.