Ova godina završila je kao i prošla, Slavko Linić najavi promjene, a HNS im se usprotivi i sruši ih. Prošle godine to se dogodilo s porezom na nekretnine, a ove s namjerom oporezivanja drugog dohotka građana
ZAGREB Ministarstvo financija više neće predlagati porezne novine, s time smo završili, kazao nam je jučer jedan suradnik ministra financija Slavka Linića komentirajući odluku Vlade da još jednom, kad je porezna politika u pitanju, da prednost stavovima HNS-a ispred Linićevih i odustane od promjena u oporezivanju drugog dohotka.
Na primjedbu da će morati, ako je vjerovati Vladinu priopćenju, analizirati oporezivanje drugog dohotka i predložiti nova rješenja, naš suradnik kratko odgovara: »završili smo s time«. Taj pomalo ironično-defanzivni stav imali su i u Ministarstvu financija svaki put kad je im neka inicijativa pala zbog otpora koalicijskog partnera, a činjenica da su dobili još jednu odbijenicu govori da ipak nisu odustajali.
Jako neozbiljno
Tako je ova godina kad je u pitanju inicijativa Ministarstva financija u poreznoj politici završila kao i prošla, Linić najavi promjene, a HNS im se usprotivi i sruši ih. Prošle godine to se dogodilo s porezom na nekretnine, a ove godine s namjerom da građani podnose godišnju poreznu prijavu i da se na osnovu nje oporezuje njihovo ukupno primanje, poreznim stopama od 12, 25 i 40 posto kako to i predviđaju porezni razredi. Međutim to se neće dogoditi, na taj način oporezivat će se samo plaće, dok će na drugu zaradu, bonuse , naknadu, nagradu, honorare, koliki god oni bili, plaćati porez od 25 posto.
Jedina razlika u najnovijem Linićevom povlačenju u odnosu na porez na nekretnine je to što je Vlada prijedlog da se napravi jedinstveni obračun poreza na dohodak, prije desetak dana, prihvatila na svojoj sjednici i uputila ga u saborsku proceduru. Njemu se javno na sjednici usprotivila prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, dok je premijer Zoran Milanović stao iza takvog rješenja.
Naši sugovornici iz Vlade, bilo da pripadaju HNS-u ili SDP-u, službeno ne žele komentirati takvu odluku Vlade, odnosno samog premijera koji je u konačnici ponovno stao na stranu HNS-a.
– Ne želim sada presuđivati je li bilo bolje rješenje koje smo usvojili na Vladi prije desetak dana ili ovaj povratak na staro stanje, obje strane imaju dobre argumente, ali stvarno izgledamo neozbiljni. Mi se na koordinacijama sastajemo svakog utorka i četvrtka, Uži kabinet je svake srijede i nismo bili u stanju prije izlaska na Vladu dogovoriti što ćemo s tim drugim dohotkom. Pa, dan prije Vlade potpredsjednica Pusić je na Užem kabinetu imala iste primjedbe, ali je premijer odlučio da zakon ide. Ista se stvar ponovila drugi dan na Vladi, a onda javnosti šaljemo priopćenje u kojem stoji da odustajemo. Mogli smo to izbjeći, kaže nam jedan član Vlade.
Neprihvatljivo
Naši sugovornici iz HNS-a odgovaraju da oni ne ruše prijedloge zato što su Linićevi nego zato što im nisu prihvatljivi. Tvrde da su radi toga i radi zaštite sve siromašnijih građana i gospodarstva, blokirali i porez na nekretnine i smanjenje dopuštenog minusa na tekućim računima i da se radi toga protive ukidanju subvencija za stambenu štednju pa i najnovijim promjenama u obračunu poreza na dohodak. Stav je HNS-a da bi sve te mjere najviše pogodile porezne obveznike koje se voli nazivati običnim građanima.
U slučaju poreza na dohodak HNS-ovci ponavljaju ono što je na Vladi istaknula i potpredsjednica Pusić, ta bi mjera pogodila uglavnom profesore i liječnike, odnosno srednji sloj koji ima neto plaću oko devet tisuća kuna. Iz SDP-a odgovaraju da bi ta mjera, kao i porez na nekretnine i ukidanje poticaja za stambenu štednju, pogodila banke i bankarske bonuse, vlasnike brojnih nekretnine, nikako obične građane.
– Znači, kirurg koji je u toj profesiji 20 ili više godina, pa je recimo još i šef nekog odjela i godišnje zaradi bruto plaću od primjerice 300 tisuća kuna treba na sve iznad 106 tisuća kuna platiti porez od 40 posto. Njegov kolega koji primjerice zaradi isto toliko, ali mu sve iznad 106 tisuća kuna otpada na drugi dohodak recimo u privatnoj klinici platit će puno manje poreza, oponiraju SDP-ovci. No, njihovi argumenti koalicijskim partnerima, a i samom premijeru, nisu bili uvjerljivi. Zanimljivo je da je sam ministar Linić često znao i liječnike prozivati za to što se protive promjenama, a na toj listi su i bankari, sindikati, poljoprivrednici, poduzetnici, a zapravo je u godinu dana najviše njegovih inicijativa stopirao koalicijski HNS.
