Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić bila je još konkretnija u reakciji nakon objave rezultata referenduma. »Već negdje 6. prosinca bi se u vladinoj proceduri trebao naći Zakon o registriranom partnerstvu koji će dati određena prava homoseksualnim zajednicama, i isto tako moram reći da će najvjerojatnije od sljedeće godine ono što je u ovoj školskoj godini bio pilot-projekt, dakle zdravstveni odgoj, biti jedan redoviti predmet jer mislim da je doista ovo pokazalo da mlade generacije moramo educirati i odgajati za puno veću toleranciju od ove koju imaju odrasli u ovom trenutku«, kazala je Opačić, izrazivši žaljenje što je Hrvatska referendumom ustvari poslala poruku da je zemlja u kojoj postoji većina koja je vrlo netolerantna prema manjinskim pravima.
Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić rekla je da je referendumsko pitanje bilo »naizgled neutralno«, ali je ipak dovoljno ljudi koji su i u takvom pitanju prepoznali »da moraju stati na branik slobode«. Prema njezinom mišljenju, ovo je ozbiljno upozorenje da Hrvatska treba vodstvo »jer se želimo svrstati među zemlje kao što su države Skandidavije, a ne na rep Europe«.
»Ovo je trenutak u kojem se mogu nadati da ovo neće dovesti do nove podjele i politike diskriminacije prema građanima i građankama koji su drugačiji«, kazao je predsjednik Republike Ivo Josipović nakon objave rezultata. »Sutra ništa neće biti drugačije, treba poštivati volju građana«, kazao je izražavajući nadu da sutra neće biti ni zapreka da zajedno podržimo zakone koji će jamčiti jednakost svim zajednicama. Predsjednik je kazao i kako se nije dobro iscrpljivati na ovakvim, ideološkim pitanjima. »Imamo daleko važnijih pitanja u društvu, poput ekonomskih«, rekao je Josipović.
»Za 63 posto građana koji nisu izišli na izbore ustavna zaštita prava većine koja ta većina, inače, već ima, nije nikakva tema. Njihove potrebe su druge. Ekonomske teme, socijalne teme, borba protiv korupcije i slično«, ustvrdila je Marina Škrabalo, na konferenciji za novinare organiziranoj nakon prispjeća neslužbenih referendumskih rezultata. Građani koji su ostali kući, ustvrdila je Škrabalo, nisu dali podršku ovakvom forsiranju Ustava.
»Većina građana ne podržava ovakvu ustavnu promjenu, ali će ta promjena svejedno stupiti na snagu. Ovi rezultati su pokazali da u Hrvatskoj samo vjerske zajednice provode odgoj kada su u pitanju vrijednosti, dok institucije države to ne rade«, zaključila je Škrabalo. Javnosti se u ime Inicijative obratio i Gordan Bosanac koji je rekao da se osjeća i tužno i ohrabreno.
»Tužan sam jer je većina odlučila o sudbini manjine. Grupa ljudi izigrala je demokratske procedure. Nadam se da je ovo prvi i zadnji put da smo imali ovakvu lakrdiju od demokracije«, kazao je Bosanac. Izrazio je nadu da institucije više nikada neće zakazati u zaštiti ljudskih prava, kao što se to, smatra on, dogodilo ovaj put. Bosanac je ustvrdio da bi institucije sada morale povući nekoliko poteza: izmijeniti zakon o referendumu »da ga nikada više nitko ne izmanipulira»; uvesti građanski odgoj i što prije donijeti zakon o životnom partnerstvu.
Ovakav rezultat inicijativa smatra posljedicom činjenice da u Hrvatskoj niti jedna institucija nije radila na promociji ustavnih vrijednosti putem obrazovanja, medija i javnih rasprava. U tom vakumu, smatraju, jedini vrijednosni okvir koji se sustavno provodi zadnje 23 godine jest okvir vjerskih zajednica koje promiču svoju partikularnu politiku moralnosti, naročito u području spolnosti i uređenja obiteljskih odnosa.