Sad je vrijeme za osnivanje stranke jer ima dovoljno vremena za predstavljanje do parlamentarnih izbora. Neki od njih misle izići i na europske izbore ali je to pogrešno jer se za europske izbore treba snažnije pozicionirati nego za parlamentarne, kaže dr. Ivan Rimac, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta
ZAGREB Svjedoci smo vala osnivanja novih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni. Početkom tjedna pojavio se Orah Mirele Holy, profesor ekonomije i bivši ministar, bivši esdepeovac dr. Ljubo Jurčić najavljuje skoro osnivanje stranke.
Nakon što je oko godinu i pol dana djelovao Nacionalni forum, forum će najvjerojatnije postati stranka – Treći put poznatog oftalmologa doktora Nikice Gabrića. Od prije desetak dana u registru stranaka je Komunistička partija Hrvatske predsjednika Radoslava Ilića.
A samo je od početka 2012. pa do kraja kolovoza ove godine registrirano čak 28 novih stranaka, među njima i Hrast, Loza, Hravtska zora Milana Kujundžića, itd. U registru je zasad zabilježeno više od 140 stranaka.
Stabilna scena
Sto članova može osnovati stranku, nema nekih drugih zapreka pa broj stranaka stalno raste. Rastu broja stranaka pogoduje i razmjerni izborni sustav.
Iako, hrvatska politička scena je prilično stabilna i novi politički igrači ili disidenti velikih stranaka vrlo rijetko uspijevaju. U nekoliko mandata, ukupno 17 godina, vladao je HDZ, ponekad s nekim od partnera, od značajnijih s HSS-om, HSLS-om, HSP-om.
Ukupno šest godina, od 2000.-2004. i sada od kraja 2011. na vlasti je SDP-ova koalicija lijevog centra, zajedno s HNS-om, IDS-om i HSU-om.
U prvom su mandatu u koaliciji bili i HSS i u jednom razdoblju HSLS. No zašto se baš ovih posljednjih desetak dana ili osnivaju ili najavljuju nove stranke i to uglavnom iz tzv. lijevog političkog spektra? Jer, i Mirela Holly i Ljubo Jurčić i Nikica Gabrić su bivši članovi SDP-a.
– Sad je vrijeme za osnivanje stranke jer ima dovoljno vremena za predstavljanje do parlamentarnih izbora. Ovi ljudi koji sada pokreću stranku uglavnom nisu u operativnoj politici, kao što je u operativi Milan Bandić koji bi također mogao izići na parlamentarne izbore. On je vidljiv, on nije u žurbi, kaže nam dr. Ivan Rimac, politički analitičar, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Rimac također navodi da neki od njih misle izići i na europske izbore ali je to pogrešno jer se za europske izbore treba snažnije pozicionirati nego za parlamentarne. Ali, valjda se svi nadaju da bi mogli biti izuzetak. Kaže, postoji nezadovoljstvo u prvom redu SDP-om. Ali će se to dogoditi i s HDZ-om, ako HDZ ne promijeni diskurs.
Rimac kaže da mu se čini da u SDP-u razmišljaju o prijevremenim izborima jer još su uvijek prvi po rejtingu, a kako vrijeme ide, prijeti da im se glasačko tijelo raspadne. Ali, misli da bi bili žrtve revoltnog glasanja protiv jer dosad nisu ništa pokazali. A ako im se otvori puno političkih opcija koja su proizišle iz nezadovoljstva njima, imat će problem koga i kako okupiti u koaliciju.
Kriza sustava
Analitičar Davor Gjenero kaže da se rađaju nove stranke jer je procjena da je sadašnji politički sustav u dubokoj krizi. SDP ne uspijeva riješiti upravljačke probleme, na djelu je negativna selekcija kadrova koja je, po njemu, rezultirala nekompetentnim predsjednikom stranke, odnosno premijerom i nekompetentnom vladom.
Gjenero kaže da se pokazuje da SDP nema unutrašnje snage riješiti svoje probleme pa zato dio ljudi s ljevice i lijevog centra računaju na to da im se otvara politički prostor. On procjenjuje da će, ako se SDP iznova konsolidira i riješi probleme, nove inicijative slabiti i gasiti se.
Jer ne vidi ipak da postoji stvarni prostor za uzimanje većeg broja glasova u ove dvije godine do parlamentarnih izbora. I – ulazak u politiku je vrlo skup i teško je oformiti stranke na terenu pa je i dvije godine premalo za stranački uzlet. Razlika između djelovanja unutar građanskog društva i unutar političke arene ogromna je, smatra Gjenero.