ZAGREB  Ministarstvo rada i mirovinskog sustava popustilo je sindikatima i prihvatilo gotovo sve njihove zahtjeve vezane uz izmjene Zakona o radu (ZOR), a pregovori o radnom zakonodavstvu trebali bi se nastaviti u četvrtak. Resorno ministarstvo iz kojeg su poručivali da neće pristati na ucjene sindikata, tako je i pismeno povuklo odrebu o financijski uvjetovanom otkazu te »uvažava zahtjeve sindikalnih središnjica« i u daljnim razgovorima o tekstu ZOR-a nema namjeru dalje predlagati izmjenu instituta pravilnika o radu, odnosno reguliranja plaće u tom dokumentu kao što nema namjeru redefinirati insitut otpremnine.

Kako su sindikati tražili, preraspodjela radnog vremena i mogući dulji rad od 48 sati tjedno moći će se ubuduće regulirati isključivo kolektivnim ugovorima. Jedini element zakonskih izmjena u kojem ministarstvo nije u potpunosti prihvatilo sindikalne zahtjeve je sudski iznos naknade štete u slučaju neopravdanog razloga za otkaz. Ministarstvo je prijedlogom izmjena radnog zakonodavstva predložilo ograničavanje sudske naknade na šest plaća radnika, a sindikati su tražili da se odluka o naknadi ostavi sudu na odluku. No, resorno ministarstvo ne odustaje od zakonske regulative te naknade, ali predlaže njeno povećanje na osam plaća radnika.

Zajednički stavovi

Povlačenje resornog ministarstva u dijelu ključnih prijedloga izmjena ZOR-a velika je pobjeda sindikata. Dvije najbrojnije centrale – Savez samostalnih sindikata Hrvatske i  Nezavisni hrvatski sindikati – s pregovora o ZOR-u izišli su prije dva tjedna, a pridružile su im se i ostale sindikalne centrale. SSSH i NHS potom su organizirali prosvjed pred ministarstvom rada i mirovinskog sustava te Hrvatskom udrugom poslodavaca. Traženja dvije sindikalne centrale u potpunosti su podržali Matica hrvatskih sindikata i Hrvatska udruga radničkih sindikata pa su 24. listopada sve sindikalne centrale ministarstvu uputile zajedničke stavove kada ja riječ o četiri sporna insituta radnog zakonodavstva. Izlazak s pregovora, prosvjed, zajednički sindikalni stavovi očito su urodili plodom pa je resorno minsitarstvo popustilo. A da će do popuštanja doći bilo je jasno još prije sindikalnog prosvjeda jer je resorni ministar javno, na skupu o reformi sustava otpremnina, naznačio spremnost da se od novog modela otpremnina odustane, kao i da se odustane od financijski uvjetovanog otkaza.

Poziv na pregovore

Kada je riječ o raspodjeli radnog vremena, ministarstvo je predlagalo mogućnost rada od 56 sati tjedno pri čemu prosječan rad u razdoblju od četiri mjeseca ne bi smio prelaziti 48 sati (40 sati redovnog tjednog rada i osam prekovremenih sati). Sindikati su ukazivali kako bi takva preraspodjela mogla izazvati prekomjeran rad radnika, odnosno iskorištavanje u praksi. Stoga su tražili da svaka preraspodjela dulja od 48 sati tjedno uređuje kolektivnim ugovorima, kao što se već sada u nekim djelatnostima radi. Primjerice u turizmu, u kojem se u sezoni radi duže nego izvan sezone. »Uvažavajući okolnosti da su sindikati važan segment u sprečavanju zlouporaba u primjeni odredbi o organizaciji radnog vremena, te da u tome smislu mogu preventivno djelovati i u odnosu na sprečavanje prekovremenog rada radnika koji za posljedicu može imati ugrožavanje zdravlja i sigornosti radnika, ministarstvo prihvaća prijedlog sindikata da se kroz kolektivne ugovore omogući organizacija radnog vremena kojom bi se radniku odredio rad dulji od 48 sati tjedno«, među ostalim se navodi u dopisu kojim ministarstvo rada pristaje na sindikalne zahtjeve apelirajući pritom da se sindikati vrate za pregovarački stol.