Nacionalistička politika 90-ih u Srbiji Hrvatima-Bunjevcima ponudila je da se izjasne kao posebna nacionalna manjina, Hrvati i Bunjevci, jer nače ukupno bi ih bilo više od 10% , pa bi imali pravo na dvojezičnost u školama, u javnoj administraciji, na tabelama
Samo srpski i mađarski
Oni se obojica smatraju Bunjevcima te se posjet dobrim dijelom odnosio na proučavanje bunjevačkih korijena u Vojvodini, gdje su u 17. stoljeću masovno doseljavali Hrvati iz Hercegovine, a dio njih došao je i do područja PGŽ, odnosno najviše Novog Vinodolskoga.
No, pokazalo se da u Vojvodini i Srbiji više nisu, kao nekad, Hrvati i Bunjevci isto, odnosno da je nacionalistička politika tijekom 90-ih godina u Srbiji Hrvatima-Bunjevcima ponudila opciju da se izjasne kao posebna nacionalna manjina, te stoga danas u Vojvodini postoje dvije zasebne manjske grupacije – Hrvati i Bunjevci.
Hrvata je u Somboru oko 8,5 posto, a Bunjevaca između 2,5 i 3 posto, i da su ostali dijelom iste grupacije prešli bi zakonsku granicu od 10 posto nakon koje bi imali pravo na dvojezičnost u školama, u javnoj administraciji, na tabelama i oznakama.
Ovako to nije slučaj, te su natpisi na javnim ustanovama u Somboru samo na srpskom i mađarskom, a ne i hrvatskom jeziku, koji ipak čini jedan od ukupno šest službenih jezika u Vojvodini – to su srpski, hrvatski, mađarski, rusinski, rumunjski i vlaški.
Tako je ispalo da je podjela na Hrvate i Bunjevce za župana Komadinu i gradonačelnika Butkovića ipak bila iznenađenje, te su oni zaključili da su, eto, SDP-ovi regionalni i HDZ-ov lokalni čelnik došli »miriti« dvije hrvatske manjine u Vojvodinu.
– Hrvatski narod u Vojvodini je do 1991. bio konstitutivan, a od tada je manjinski, i organizira se uglavnom u kulturi, a Hrvatsko kulturno umjetničko društvo u Somboru djeluje već 75 godina. No, ima i incidenata: povremeno nam na Hrvatskom domu u Somboru porazbijaju stakla, te odnedavno, otkako su se odnosi zaoštrili u Vukovaru zbog ćirilićnih ploča, policija čuva Hrvatski dom, rekao je predsjednik Hrvatskog društva i zastupnik u Skupštini Vojvodine Mata Matarić.
Idu i u Szegedin
– Mi jesmo Hrvati i Bunjevci, no postoje i Bunjevci koji ne žele ujedno biti i Hrvati, objasnio je Matarić, dok predstavnik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov ističe da još nije sasvim lagodno izjašnjavati se Hrvatom na ovom području, unatoč multietničkom karakteru Vojvodine, pa je vjerojatno i to razlog što se dio Bunjevaca odrekao hrvatske nacionalnosti.
Na susretu s gradonačelnikom Sombora Nemanjom Delićem bilo je zanimljivo čuti da od 90.000 stanovnika tog grada, čak pola živi u okolnim selima, okruženima sa 100.000 hektara obradive poljoprivredne površine, a naravno da je dogovorena i suradnja s lokalnim školama s hrvatskim razredima, koji će posjećivati PGŽ.
Delegacija Županije i Grada Novoga posjetit će i Szegedin u Mađarskoj, gdje će prisustvovati otvorenje izložbe Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja o Titanicu.
