“Sada nas pet dana dijeli od vrlo opasnog trenutka”, izjavio je Kim na zatvaranju godišnjeg susreta Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu. Američko ministarstvo financija je objavilo da od 17. listopada neće biti likvidno te neće moći plaćati svoje izdatke ukoliko se plafon zaduženosti ne poveća.

Financijska tržišta cijelog svijeta mogla bi biti pogođena ukoliko SAD ne bude podmirivao svoje financijske obveze, a posebice zemlje u razvoju.

“Što se više približavamo roku za podizanje plafona saveznog zaduživanja, to će veće biti posljedice po države u razvoju”, kazao je Kim.

Po njegovim riječima, ako američki Kongres na podigne plafon zaduživanja koji trenutno iznosi 16,7 bilijuna dolara, svjetsko i američko gospodarstvo mogu očekivati povećanje kamatnih stropa, pad povjerenja i usporen gospodarski rast.

Sve do četvrtka tržišta su bila pod pritiskom pat pozicije između republikanaca i demokrata u raspravi o proračunu i povećanju dozvoljenog zaduživanja države, zbog čega državne službe ne rade već 11 dana.

No, u četvrtak su na Wall Streetu burzovni indeksi skočili više od 2 posto, nakon sastanka američkog predsjednika Baracka Obame i republikanaca, koji je pružio nadu da će se postići dogovor o povećanju dozvoljenog zaduživanja države.

Rješenja koja se traže kratkoročnog su, a ne dugoročnog karaktera, no ulagačima je bitno da se izbjegne mogućnost bankrota SAD-a, odnosno da se vlada nađe u situaciji da nakon 17. listopada neće moći isplatiti sve svoje financijske obveze.

Premda nisu poznati svi detalji pregovora, očekuje se da će Senat, u kojemu demokrati imaju većinu, ove nedjelje glasati o privremenom povećanju razine dozvoljenog ‘minusa’ države.

„Ulagači su odlučili kupovati uoči vikenda jer ne žele biti ‘kratki’ ako se postigne dogovor“, kaže Dennis Dick, analitičar u tvrtki Bright Trading, objašnjavajući rast cijena dionica krajem prošloga tjedna.

Premda je u utorak počela sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, danima je bila u sjeni washingtonske sapunice.

„Kada bi se riješio problem zaduživanja države, ponovno bi se uspostavio uobičajeni kreditni ciklus, a ulagači bi se ponovno fokusirali na ekonomske fundamente“, kaže Peter Cecchini, direktor u tvrtki Cantor Fitgerald.

A posljedice obustave rada državnih službi američko će gospodarstvo zasigurno osjetiti. Procjenjuje se da će svaki tjedan obustave smanjiti bruto domaći proizvod za 0,10 do 0,15 postotnih bodova.

„Premda to nije puno, oporavak gospodarstva i dalje nije dovoljno čvrst da bi bez posljedica izdržao takav dugoročniji negativan utjecaj“, kaže Leo Grohowski, direktor u fondu BNY Mellon Wealth Management.

No, zbog toga je prilično izgledno da američka središnja banka neće već u listopadu smanjiti poticajne monetarne mjere.

Na poboljšanje raspoloženje ulagača ukazuje i pad VIX ‘indeksa straha’ Čikaške burze opcija.

Nakon što je u tri tjedna skočio više od 50 posto, u posljednja dva dana prošloga tjedna taj je indeks pao više od 20 posto, na 15,7 bodova, najnižu razinu u dva tjedna. To pokazuje da ulagači manje osiguravaju svoje portfelje od mogućeg pada cijena dionica.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,5 posto, na 6.487 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,2 posto, na 8.724 boda, a pariški CAC 1,3 posto, na 4.219 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 2,7 posto, na 14.404 boda.

Ojačao i dolar 

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao, nakon četiri tjedna slabljenja.

Tečaj eura prema američkoj valuti oslabio je prošloga tjedna 0,1 posto, na 1,3545 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara porasla je 1,1 posto, na 98,58 jena.

I europska je valuta ojačala prema japanskoj, pa je tečaj eura porastao 1 posto, na 133,50 jena.

Dolar je, kao i prethodnih tjedana, pod pritiskom bio sve do četvrtka, kada je naglo ojačao nakon sastanka američkog predsjednika Baracka Obame s predstavnicima republikanaca.

Premda nije postignut konkretan dogovor, već sama najava da će se razgovori nastaviti potaknula je nadu da će demokrati i republikanci pronaći rješenje da se državni službenici vrate na posao nakon 11 dana obustave rada, te da će američke vlasti moći plaćati sve svoje financijske obveze i nakon 17. listopada.

Premda nisu poznati svi detalji pregovora, očekuje se da će Senat, u kojemu demokrati imaju većinu, ove nedjelje glasati o privremenom povećanju razine dozvoljenog ‘minusa’ države.

“Tržišta vjeruju da će postizanje kakvog-takvog dogovora ili odgoda situacije u kojoj bi SAD snašli financijski problemi smanjiti napetost na tržištu. Svjedočili smo vrlo snažnom uzletu dionica, pri čemu je dolar ojačao prema jenu, što je signal da na tržištu donekle postoji sklonost rizičnim ulaganjima”, kazao je Niels Christensen, valutni strateg u banci Nordea.

Dodatni poticaj dolaru pružila je objava zapisnika s posljednjeg redovnog zasjedanja američke središnje banke koji je pokazao da je odluka o zadržavanju dosadašnje vrijednosti poticaja donesena tek tijesnom većinom glasova i da je većina članova odbora poduprla postupno smanjenje kupovina obveznica prema kraju godine.

Iako najnoviji fiskalni problemi Washingtona prigušuju takva očekivanja, zapisnik je pružio podršku dolaru.