Cro-Demoskop za listopad

Vladi najslabija ocjena u ovom mandatu - mršava "dvojka"

Jasmin Klarić

Otkako se od ovog ljeta mjeri podrška dvjema koalicijama, razlika u korist Kukuriku koalicije je smanjena s kolovoških 6,5, na ovomjesečnih 5,7 postotnih poena



ZAGREB - Hrvatska Vlada dobila je najmršaviju “dvojku” za svoj rad otkad je krajem 2011. godine preuzela Banske dvore, pokazali su jučer objavljeni rezultati Cro-Demoskopa, redovne mjesečne ankete agencije Promocija plus.


Ispitanih 1300 građana Hrvatske je Banskim dvorima udijelilo prosječnu ocjenu od 2,21, što je dosta niže od rujanskih 2,39, a kilometrima udaljeno od čvrste trojke (3,10), koliko su dobili u veljači 2012. godine.Unatoč tome, vladajuća koalicija još bilježi solidnu prednost pred Antikukuriku koalicijom koju okuplja HDZ, Milanovićeva grupacija stranaka u anketi dobija 30,7, a Karamarkova 25,1 posto glasova.



SDP – 25 %




HDZ – 21,9 %


HL – 7 %


HNS – 5 %


HSS – 3,1%


HSP AS – 2,3 %


HDSSB – 2 %


HSP – 1,8 %


Hrast – 1,3 %


HSLS – 1,3 %


IDS – 1,1 %


HSU – 1,1 %


NL I. Grubišića – 1 %


BUZ – 0,9 %


ostali – 1,9 % (ukupno)


ne znaju za koga bi glasali – 23,5 %



No otkako se od ovog ljeta mjeri podrška dvjema koalicijama, ova razlika je ipak smanjena s kolovoških 6,5, na ovomjesečnih 5,7 postotnih poena.Prednost SDP-a pred HDZ-om, još je tanja. Socijaldemokrati dobijaju 25, a HDZ 21,9 posto glasova ispitanika, dok značajniji rezultat postižu još Hrvatski laburisti sa sedam i HNS sa pet posto glasova.


Predsjednici dvije najjače hrvatske stranke na vrhu su liste najnepopularnijih političara, samo što je ovdje Tomislav Karamarko ipak u vodstvu (30,8 posto) ispred Zorana Milanovića (26,8 posto).


Treći najnepopularniji političar u zemlji su “svi političari”, što je odgovor koji je odabralo 15 posto ispitanika.


Najpopularniji su, pak, predsjednik Republike Ivo Josipović (40,1), pa ministar financija Slavko Linić (14,2) i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (5,2 posto).


U anketi koja je provedena u prva dva radna dana listopada, dakle, nakon rujna kojeg je politički prije svega obilježio sukob s Europskom komisijom oko zakona o europskom uhidbenom nalogu (tzv. “Lex Perković”), Vladi je potpora pala sa 37,3 na 30,3 posto, dok rad Banskih dvora ne podržava 55,1 posto građana (mjesec prije – 45,5 posto).