S novom angiosalom pokušat ćemo skratiti naše liste čekanja. Trenutačno naručujemo pacijente za ožujak iduće godine, a optimalno bi bilo da čekanje na zahvat iznosi maksimalno mjesec i pol dana. S našim stručnim kadrom to možemo postići, ističu liječnici
RIJEKA Dugoočekivana angiosala u Kliničkom bolničkom centru Rijeka trebala bi započeti s radom polovicom studenog. Dvije angiosale uvelike će olakšati rad kardiologa Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju, inače trećeg kateterizacijskog centra u zemlji i praktički jedinog koji je sve ovo vrijeme radio sa samo jednom angiosalom. Ono što je najvažnije, olakšat će rad s hitnim pacijentima, budući da će jedna angiosala biti uvijek spremna za njihov prijem.
Stent za pola sata
Uoči obilježavanja Svjetskog dana srca, jučer se naša novinarska ekipa vođena dr. Vjekoslavom Tomulićem, pročelnikom Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju i dr. Alenom Ružićem, pročelnikom Odjela za kardiomiopatije, upalne i valvularne bolesti srca Klinike za internu medicinu, mogla uvjeriti da su radovi na pripremi prostora za novu angiosalu u punom jeku. Prije otvorenja angiosale za koju je sredstva izdvojilo resorno ministarstvo predstoji još njezina montaža i edukacija kadra. – S novom angiosalom pokušat ćemo skratiti naše liste čekanja. Trenutačno naručujemo pacijente za ožujak iduće godine, a optimalno bi bilo da čekanje na zahvat iznosi maksimalno mjesec i pol dana. S našim stručnim kadrom to možemo postići – kaže dr. Tomulić, dodajući da bez obzira na liste čekanja svi hitni slučajevi na red dolaze odmah, kao i oni pacijenti koji jesu na listi čekanja, ali im se stanje pogoršalo.
Riječka podružnica Hrvatskog kardiološkog društva u nedjelju će na Korzu i prostorima Grada Rijeke organizirati obilježavanje Svjetskog dana srca čiji je ovogodišnji moto »Kreni putem zdravog srca«. – Cilj je pobuditi svijest o potrebi poduzimanja koraka prema životu sa zdravim srcem u svakom od nas. Poticanje fizičke aktivnosti i zdrave prehrane te zabrana pušenja, načela su koja svakoj obitelji i svakom pojedincu, u kontinuitetu od djetinjstva do duboke starosti, omogućavaju život sa zdravim srcem, a ovaj je dan naša prilika i obaveza podsjetiti na to – ističe predsjednik podružnice Hrvatskog kardiološkog društva prof. dr. Alen Ružić. Program u kojem će u nedjelju moći sudjelovati građani uključuje vježbanje na otvorenom, točnije zumbu koju će ispred gradske vijećnice voditi Andrea Šuvak, dok će u vijećnici građani moći poslušati predavanja o zdravoj prehrani, blagodatima vježbanja, ali i ugradnji stentova. Vrlo zanimljiva je i akcija »Zdravi kolač za zdravo srce« u kojoj mogu sudjelovati svi građani koji donesu neku od zdravih slastica u Filodrammatici u nedjelju s početkom u 10 i 30 sati. Pri izradi slastica postoji potpuna sloboda kreativnosti, tek uz preporuku o izbjegavanju korištenja margarina i bijelog šećera. Prednost se daje maslinovom ulju, a svaki kolač koji stigne na natječaj treba imati priložen popis sastojaka i kratku uputu za pripremu koja bi se uskoro mogla naći u zdravoj kuharici, zajedničkom radu građana, kardiologa i gastronomskih stručnjaka.
Dnevni prosjek kojeg odrade intervencijski kardiolozi u riječkoj bolnici kreće se između sedam i osam pacijenata s listi čekanja. Tome valja pridodati i hitne slučajeve, a nova angiosala omogućit će još bržu reakciju u takvim slučajevima. – Uoči Svjetskog dana srca treba istaknuti da bilježimo trend smanjenja smrtnosti uslijed kardiovaskularnih bolesti koji je prošle godine prvi put pao ispod 50 posto i iznosi 48 posto. Najveći doprinos smanjenju smrtnosti svakako je dalo suvremeno liječenje akutnog infarkta. Na taj način smanjena su i oštećenja srčanog mišića i volio bih poručiti našim ljudima da žive u regiji u kojoj, ako jave na vrijeme, dobivaju stent u roku od pola sata – ističe dr. Ružić.
3D tehnologija
Nova angiosala između ostalog podrazumijeva i suvremenu 3D tehnologiju koja olakšava rad intervencijskih kardiologa, dajući sliku područja u koje se uvodi stent sličnu onoj koju daje CT. Nova će angiosala biti spojena prostorom za monitoring sa starom angiosalom, a riječki kardiolozi očekuju da će izuzev njih, njezino puštanje u funkciju pomoći pedijatrijskim kardiolozima, a na njoj će se moći educirati i radiolozi i vaskularni kirurzi. Dr. Tomulić vjeruje da će u program biti uveden niz inovativnih zahvata poput postavljanja stentova u noge i bubrege ili pak karotide. Kardiovaskularne bolesti prema riječima ovih kardiologa u zapadnoj Europi su u padu, dok se paralelno s time može pratiti njihov porast u istočnoj Europi. Stanje nije blistavo ni u Hrvatskoj pa smo tako devedesetih i početkom novog milenija po pitanju kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti dosegnuli praktički dno poput većine tranzicijskih zemalja. – Danas s metodama interventne kardiologije možemo puno toga riješiti, a dio slučajeva rješavamo hibridno, odnosno uz pomoć kardiokirurga ili pak vaskularnih kirurga – objašnjava dr. Tomulić. Riječki se kardiolozi sve češće susreću sa zatajenjem srca koje se javlja uslijed bolesti srčanog mišića, a najčešće se javlja u muškaraca u dobi od 60 godina i žena u dobi od 80 godina. Ipak, dr. Ružić ističe da je na odjelu sve više mladih pacijenata kod kojih dolazi do zatajenja srca.
