Da je drugačije, ne bih stajao iza tog dokumenta, kaže Obersnel
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel uvjeren je u realizaciju Strategije razvoja. – Da je drugačije, ne bih stajao iza tog dokumenta. Strategija je dokument koji traži odgovornost na koju smo spremni, a realizacija zacrtanog stalno će se pratiti putem indikatora i na tome će raditi timovi vodećih ljudi. Za realizaciju razvoja Riječkog prometnog pravca ključna je realizacija državnih projekata u riječkoj luci i razvoju željeznice. S obzirom da su sve pripreme u tijeku, smatram da ćemo ovaj, najsloženiji cilj ostvariti. Što se tiče drugog cilja – razvoja riječkog gospodarstva temeljenog na znanju i u suradnji sa Sveučilištem, taj je proces već započeo i siguran sam da će se nastaviti i dalje razvijati. Planirana je gradnja iduće faze Kampusa, a u tijeku su i pripreme za izgradnju Znanstveno tehnologijskog parka Step2 na Kantridi. Strategija je usmjerena i na transfer znanja i tehnologije sa Sveučilišta u gospodarstvo, a dobar pokazatelj je činjenica da je kod dijela gospodarstvenika taj proces već uznapredovao, iako to nije jednostavno. Naime, u procesu izrade Strategije održali smo i radionicu s vodećim riječkim gospodarstvenicima koji kažu da suradnja sa Sveučilištem postoji, ali da je treba razvijati. Dobar primjer su Jadran galenski laboratorij ili pak Saipem. Osnivamo i Savjet za konkurentnost u kojem će, među ostalima, biti uspješni riječki gospodarstvenici, prepoznatljivi i izvan granica Hrvatske. Treći naš cilj su gradski projekti, pretežito u nadležnosti gradskog sustava. Razradili smo sistem provedbe i praćenja, te smo i prije usvajanja Strategije počeli raditi na formiranju timova za razvoj složenih projekata. Primjerice, formirao sam tim za revitalizaciju zone bivše tvornice Rikard Benčić, a što je usko povezano s mogućnošću povlačenja EU sredstava, ali i u funkciji kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture. Ulaskom Hrvatske u EU i gradski projekti moraju se pripremati u skladu s europskim ciljevima i pravilima. U kojem postotku realizacije projekata bi bili zadovoljni do 2020. godine? – Radi se o Strategiji razvoja grada koja podrazumijeva javni, poslovni i civilni sektor te je gotovo nemoguće mjeriti ostvarenje planiranog u postocima. Na taj način može razmišljati direktor velike tvrtke kada donosi svoju strategiju koja za cilj ima isključivo profit, ali ne i gradska uprava. U Akcijskom planu iskazani su kvantitativni i kvalitativni pokazatelji koji govore o fazama provedbe.Oni će se redovito pratiti i brzo će se moći utvrditi sektori koji eventualno zaostaju te će se poduzimati dodatne mjere. Osobno bih bio zadovoljan kada bismo u što bržem roku realizirali ključne, kapitalne projekte iz sektora prometa i u povezanosti s gospodarstvom jer bi to značilo i stvaranje boljih uvjeta za realizaciju svih ostalih projekata. Želim istaći i da je naša Strategija dominantno gospodarska jer je donosimo u uvjetima krize kao recept za gospodarski oporavak putem investicija u gospodarstvo. Zadovoljan sam jer je usuglašena sa Strategijom Sveučilišta, državnom Strategijom i strategijama velikih gospodarskih subjekata u Rijeci, a vjerujem da će biti usklađena i sa Strategijom PGŽ. No, istodobno to je i dokument koji je u potpunosti usklađen za Strategijom razvoja Europe »Europa 2020«, a ta činjenica je izuzetno važna u kontekstu povlačenja europskih sredstava. Strahujete li da bi promjenom vlasti na državnoj razini bila upitna državna sredstva za realizaciju projekata navedenih u Strategiji?
– Ne. Hrvatska je nasreću odmakla od razdoblja u kojem je bilo bitno biti u rodu s ministrom ili politički podobnik. To su pravila koja su vrijedila za zatvorenu Hrvatsku. Danas je Hrvatska zemlja u kojoj vrijede europska pravila, pa čak i onda kada nam se ne sviđaju. Razvojni projekti su iznad dnevne politike. Svi smo svjesni da treba razviti riječku luku i željeznicu do Rijeke u korist cijelog hrvatskog gospodarstva jer podaci kazuju da to jednostavno ima ekonomsku logiku. Strategija je prilično ambiciozno zacrtala realizaciju niza projekata. Na čemu temeljite optimizam s obzirom na gospodarsko stanje u Hrvatskoj?– Ovo je Strategija razvoja Rijeke do 2020. godine, dakle smjer kojim namjeravamo ići idućih sedam godina. A sedam godina nije malo u razvoju jednog grada. Većina projekata koji su navedeni u Strategiji već je u fazi pripreme ili je u realizaciji i na tome temeljim svoj optimizam. Siguran sam da su donedavno nepremostive prepreke sada iza nas i da nas čeka gospodarski oporavak i lagodniji dani. Dobar primjer za to su projekti Delte i luke Baroš. Naime, tijekom godina sam, nažalost, bio sudionik brojnih besmislenih sastanka u režiji bivšeg vodstva Lučke uprave. Imam dojam da se cijela javnost tada pomirila s tim da od tog projekta neće biti ništa. No, nakon postavljanja novog vodstva Lučke uprave uspostavljena je izvrsna suradnja s Gradom Rijeka i Društvom arhitekata u Rijeci te je u tijeku natječaj za potrebno projektno rješenje. Optimističan sam i jer projekti za koje se sada raspisuje natječaj i u koje sredstva ulažu privatni investitori i EU, nisu podložni daljnjim promjenama. Sada se nalazimo u razdoblju promjene – iz sustava u kojem su bila bitna politička uporišta čelnih ljudi ušli smo u sustav u kojem je najbitnije znanje, inovativnost i konkurentnost. Vjerujem da će u Rijeci stasati nova generacija profesionalnih menadžera koja će moći voditi europske i globalne poslove upravo na ovoj infrastrukturi koju sada namjeravamo realizirati – menadžera svjetskog kalibra poput primjerice vodstva tvrtke Jadranska vrata. A upravo nas je menadžer te sada uspješne tvrtke, na spomenutoj radionici s gospodarstvenicima, upozorio da smo često preveliki pesimisti dodavši da moramo gledati potencijale koje imamo i globalno tržište, a ne stalno biti opterećeni nekim lošim iskustvima iz prošlosti.
