Nakon ozbiljne ljetne suše koja je proteklih nekoliko mjeseci vladala metropolom, likovna jesen donijet će Zagrebu neke zanimljive, velike izložbene projekte – no na one najzanimljivije projekte čekat ćemo do prosinca. Naime, tek se u posljednjem mjesecu ove godine očekuju obilni plodovi sezone: retrospektiva Vojina Bakića u MSU-u i Miroslava Kraljevića u Modernoj galeriji, te ambiciozna izložba radova Joana Miróa u Umjetničkom paviljonu.

Galerija Klovićevi dvori, čija je izložba Picassovih radova obilježila ovu godinu (ali koja se nakon okončanja tog projekta neštedimice odala dugoj ljetnoj pasivnosti), ponovno se budi ovoga rujna: autorice Petra Senjanović, Irena Kraševac i Darija Alujević pripremaju izložbu »Alegorija i arkadija – antički motivi umjetnosti hrvatske moderne« čije je otvorenje najavljeno za 26. rujna. 

Izložba u Zagrebu valorizirat će domaće priloge umjetnosti antičke inspiracije i tako se pridružiti recentnom valu novoprobuđenog interesa za ovu temu (njome se, primjerice, 2011. godine bavila izložba »The Cult of Beuty – The Aestetic movement 1860 – 1900.« u Victoria & Albert muzeju u Londonu).  

– Brojna remek-djela naših slikara i kipara svjedoče o jednako relevantnoj hrvatskoj dionici esteticizma. Na izložbi će se tako naći i djelo Mate Celestina Medovića iz Muzeja stranih umjetnosti u Sofiji, najprestižnije bugarske institucije za likovnu umjetnost. Kao posebnu atrakciju izložba će predstaviti »Kirku« Bele Čikoša Sesije koja se nalazi u fundusu Magyar Nemzeti galerije u Budimpešti. Mađarska ju je vlada otkupila na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, davne 1896. za fundus Nacionalne galerije i od tada nije izlagana u Hrvatskoj – ističu Senjanović i Kraševac.  

Uz slike iz Bugarske i Mađarske izložba će predstaviti još neizlagani i gotovo nepoznati veliki Bukovčev akt »Andromeda« iz Narodne galerije u Ljubljani. Velika alegorijska kompozicija Vlahe Bukovca iz Umjetničke galerije u Dubrovniku samo će za ovu priliku biti restaurirana i predstavljena javnosti. Na popisu imena zastupljenih umjetnika su još i Ivan Tišov, Robert Auer, Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Valdec, Ivo Kerdić, Ivan Meštrović. 

Uzbudljivom se doima i izložba »Ekstravagantna tijela: Ekstravagantne godine« koju u Klovićevim dvorima pripremaju kustosice iz kolektiva Kontejner – biro suvremene umjetničke prakse (Ivana Bago, Olga Majcen Linn i Sunčica Ostoić). Izložba, usko vezana za istoimeni međunarodni festival koji se održava u Zagrebu, ući će u dijalog s jednim od najtvrdokornijih tabua modernog doba – starenjem. 

– Razgranatost podtema obuhvaća intrigantne poglede na pitanja starosti i starenja iz čitavog niza različitih perspektiva: od zdravlja, sjećanja, demencije, socijalno-ekonomskog statusa, ljepote, samoće, dokolice, dosade, ljubavi, seksualnosti i smrti, sve do progresivnih znanstvenih inovacija u produženju životnog vijeka, prostetičkih naprava, regenerativne medicine i pitanja besmrtnosti – navode iz Kontejnera.  

Muzej suvremene umjetnosti, kako najavljuje glasnogovornica Jadranka Pintarić, posvetit će ranu jesen tekućoj retrospektivi Miroslava Šuteja (ona je otvorena do 3. studenoga), nakon čega u prosincu slijedi nova velika retrospektiva – ona Vojina Bakića. 

– Bakić je jedan od umjetnika koji je posve sigurno postigao najviše domete u kiparskom mediju. MSU organizira prvu retrospektivu tog umjetnika koji se uvrštava ne samo među najbolje hrvatske kipare druge polovice 20. stoljeća, nego ga svjetska kritika ubraja i među najvažnije europske kipare modernizma. Izložba se otvara 6. prosinca 2013. i traje do 2. veljače 2014. – najavljuje Pintarić. 

Bakić je za života bio samozatajan, nesklon glasnoj javnoj promociji, pa će ovo biti njegova prva retrospektiva. Osim najvažnijih radova, bit će izloženi i crteži, skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, projektna i osobna dokumentacija, audio i filmska građa. 

– Prvi put će javnost moći vidjeti njegove studije i radove za nikad realiziran zagrebački spomenik Titu. Kroz njegovo djelo istodobno se mogu iščitati i društveno-političke prilike u kojima je stvarao, ali i životna priča osebujnog umjetnika obilježena tragedijama iz obiteljskog života (npr. Spomenik strijeljanima u Drugom svjetskom ratu u Bjelovaru napravio je prema sjećanju na lik vlastitog brata, jer ustaše su mu već na početku tzv. NDH strijeljale četvoricu braće) koja fascinira ne samo stručne krugove nego i najširu publiku, ističe kustosica Nataša Ivančević. Likovni postav ove izložbe potpisuju arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić. 

Na uspješnu prošlogodišnju izložbu o Praškoj četvorici u Umjetničkom paviljonu nadovezat će se u prosincu velika retrospektiva Miroslava Kraljevića, koju Zvonko Maković sa suradnicima priređuje u Modernoj galeriji o stotoj obljetnici slikarove smrti. Ono što su Klovićevi dvori proljetos napravili s »Picassom«, dogodine bi mogao napraviti Umjetnički paviljon velikom izložbom djela Joana Miróa. Muzej za umjetnost i obrt (MUO), koji je uspješno pregrmio ljeto izložbom Caravaggia i suradničkim projektom »Transparentna ljepota«, ispisat će ove jeseni novo poglavlje uspješno započete priče o »porculanskom sjaju socijalizma« – tako se zvala izložba posvećena dizajnu proizvoda zaprešićke tvornice keramike Inker. Autorica je bila Koraljka Vlajo, voditeljica Zbirke keramike MUO. Ona za prosinac priprema izložbu o dizajnu tvornice kozmetičkih proizvoda »Neva«.