Apsolutno najniži udio nepismenih osoba među stanovnicima na području je Primorsko-goranske županije i iznosi 0,27 posto, dok ih je najviše u Šibensko-kninskoj županiji, nešto iznad 2 posto.
ZAGREB Udio nepismenih osoba starijih od 10 godina života prema zadnjem popisu stanovništva iznosio je 0,8 posto, što je u odnosu na 1953. godinu ogroman pad. Naime, tada je 16,3 posto stanovnika Hrvatske bilo nepismeno, dok je prema popisu iz 2001. godine nepismeno bilo 1,8 posto stanovnika.
Najčešća prezimena u Hrvatskoj su Horvat, Kovačević i Babić, a najčešće muško ime je Ivan, pa potom slijede Josip i Marko. Kod žena, najviše je Marija, a potom slijede Ana i Ivana, dok zanimljivost iz popisa stanovništva pokazuje kako je muško ime Ivan najčešće u svim županijama osim Šibensko-kninske gdje prevladava Ante. U Primorsko-goranskoj županiji najviše se ljudi preziva Babić, slijede Tomići, Kovačevići pa Petrovići.
Među nepismenim stanovnicima prevladavaju žene, i njih je prema aktualnim podacima iz popisa, nepismenih 1,3 posto dok na muškarce otpada 0,3 posto. U zadnjih šezdesetak godina ipak je udio nepismenih žena izrazito pao jer ih je 1953. nepismeno bilo čak 22,4 posto.
Generalno, najveći broj nepismenih stanovnika starije su životne dobi pa je tako 15.7 tisuća nepismenih osoba starijih od 75 godina. Među mlađom populacijom nepismene osobe su uglavnom osobe s poteškoćama u razvoju.
Apsolutno najniži udio nepismenih osoba među stanovnicima na području je Primorsko-goranske županije i iznosi 0,27 posto, dok ih je najviše u Šibensko-kninskoj županiji, nešto iznad 2 posto.
