U javnosti se stvara dojam da su tzv. »party« droge preuzele vodstvo. Nama se u kliničkoj praksi ipak čini da nove droge nisu prijetnja, izuzev sintetičkih kanabinoida koji izazivaju teške reakcije, a prijetnja su i dalje tradicionalne droge, upozorava Slavko Sakoman
U usporedbi s drugim državama Europske unije, Hrvatska se po konzumaciji droga nalazi bitno ispod europskog prosjeka. Ipak, kad je riječ o školarcima, situacija je nešto drukčija: prosječni hrvatski tinejdžer u dobi od 16 godina jednako je sklon zapaliti joint ili probati nove tabletice na tržištu kao i njegov europski vršnjak, a droga mu je jednako dostupna. Proizlazi to iz Europskog izvješća o drogama za 2013. godinu Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDDA).
Kad je riječ o problemu droga, situacija je u Europi u posljednjih nekoliko godina stabilna. Ipak stručnjaci strahuju da bi pojava novih sintetičkih droga i supstanci koje se ne mogu kontrolirati mogla izazvati novi bum broja konzumenata. Upravo je mlađa populacija, u dobi od 15 ili 16 godina, sklona eksperimentiranju i konzumiranju novih droga na tržištu, a ono je iz dana u dan sve jače bombardirano novim drogama.
Povoljnije cijene
EU sustav ranog upozoravanja u 2013. godini prima izvješća po kojima se u prosjeku svakog tjedna na tržištu pojavi po jedna nova psihoaktivna tvar. Povremeno se pojavi tvar koja se zbog velikog interesa dulje zadrži na tržištu, za što je najnoviji primjer mefedron, a neke droge s tržišta nestaju vrlo brzo da bi ih zamijenile nove supstance.
Broj liječenih ovisnika lani se u Hrvatskoj povećao za 2,5 posto. Od ukupnog broja od 7.885 liječenih ovisnika, njih 1.120 ili 14 posto javilo se na liječenje po prvi puta. Za razliku od država EU, kod nas i dalje dominira opijatska ovisnost, iako višegodišnji trendovi ukazuju na smanjenje broja opijatskih ovisnika. Među onima koji su lani ušli u program liječenja, čak je dvije trećine ili 72 posto bilo ovisnika o drugim skupinama droga – kokainu, amfetaminima i drugo. Liječeni ovisnici sve duže se zadržavaju u tretmanu, a broj smrtnih slučajeva ove je godine u odnosu na 2012. u padu za 14,5 posto. Kriminalitet vezan uz zlouporabu droga već godinama zauzima 10 posto ukupnog kriminaliteta, a lani je zabilježeno šest posto manje kaznenih djela povezanih s drogom.
Ključni su problem supstance koje nisu ilegalne, tzv. »legal highs« koje se stoga i slobodnije prodaju na tržištu. U zadnjih nekoliko godina dominira pojava novih sintetičkih kanabionoida, sintetskih tvari koje imaju učinak sličan kanabisu, a sve su češće tvari slabije poznatog kemijskog sastava o čijim se dugoročnim posljedicama po zdravlje ne zna gotovo ništa. Sve se češće, međutim, događa da primjena novih droga zahtijeva liječničku intervenciju, a zabilježeni su i smrtni slučajevi.
Dostupnosti droga mladima osim dobro umreženog tržišta pogoduje i cijena, koja je kod nas za najraširenije droge uglavnom povoljnija nego u većini EU zemalja. Tako gram kokaina kod nas stoji 77 eura, a u Europi dostiže cijenu od 98 eura po gramu, cijena marihuane u europskom je prosjeku od 10 eura po gramu, dok su amfetamini i ecstasy među najjeftinima u Europi.
Prema podacima što ih je na tržištu droga prikupio Europski centar za praćenje droga, cijena amfetamina u Hrvatskoj kreće se oko devet eura za gram, što je među najnižim cijenama u EU, koje se kreću od osam do 28 eura po gramu. Slično je sa ecstasyjem, koji u Hrvatskoj stoji oko šest eura po gramu, dok je raspon cijena u zemljama EU od četiri do 17 eura.
U vladinom Uredu za suzbijanje zluporabe droga smatraju da je stanje u Hrvatskoj u odnosu na EU relativno dobro, a otvaranje granica, kažu, ne bi smjelo povećati prisustvo droga na našem tržištu.
Sintetske droge
Dok Europa strahuje od novih sintetskih droga, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za problem ovisnosti, Slavko Sakoman, tvrdi da su nam daleko veći problem »klasične« droge. – U javnosti se stvara dojam da su tzv. »party« droge preuzele vodstvo, te da su danas one prijetnja mladima. Takve su droge zatrpale Europu, gdje desetine novih tvari tek prolaze proceduru potrebnu da ih se uvrsti na listu droga. Nama se u kliničkoj praksi ipak čini da nove droge nisu prijetnja, izuzev sintetičkih kanabinoida koji izazivaju teške reakcije, a prava su prijetnja i dalje tradicionalne droge poput heroina, kokaina i marihuane – upozorava Sakoman.
Party-droge kod nas se javljaju periodično, u turističkoj sezoni, a može se očekivati da će nakon ulaska Hrvatske u EU dostupnost takvih droga liberalizacijom graničnih prijelaza biti puno veća, smatra Sakoman.
– Za nas je i dalje najveća prijetnja heroin, gdje se ovisnost razvije u 90 posto konzumenata. Nove su droge manje adiktivne, teže razviju ovisnost, no neke od njih, što je vrlo opasno, značajno utječu na stanje svijesti. Uzimanjem nekih sintetičkih droga osoba se dovodi u stanje pomračenja svijesti, a ako se uz to konzumira i alkohol, postoji veliki rizik od nekotroliranog ponašanja, agresije, izazivanja prometne nesreće i slično – navodi Sakoman.
Kad je riječ o liječenju, Hrvatska u odnosu na EU stoji vrlo dobro, smatra ovaj liječnik. Ovisnici u Hrvatskoj čak šest godina ranije ulaze u tretman, u prosjeku u 26. godini života, a u ostatku EU tek sa 32 godine. Osim toga, europski tinejdžeri se počinju drogirati ranije nego naši, pa su i puno dulje izvan tretmana nego što je to slučaj u Hrvatskoj.
Prema podacima iz Europskog izvješća o drogama, udio osoba koje su započele liječenje zbog opijata u zemljama EU je između 6,8 i 86,6 posto, a u Hrvatskoj 80,9 posto, što je gotovo europski vrh. Na ostale droge u nas otpada vrlo mali postotak liječenih ovisnika – udio osoba na liječenju od kokaina u EU se kreće između 0,1 i 41 posto, a u Hrvatskoj samo 1,6 posto, amfetamina u EU od 0,4 do 65 posto, a u Hrvatskoj jedan posto. Udio liječenih od ekstazija u zemljama EU kreće se u rasponu od 0,1 do jedan posto, a u Hrvatskoj niskih 0,3 posto. Slična je situacija i s kanabisom – udio liječenih zbog ove droge u EU se kreće od 4,3 do 69 posto, a u Hrvatskoj 12,5 posto.
