RIJEKA Unatoč procesu razduživanja, udio bankarskih kredita privatnog sektora u BDP-u Hrvatske i dalje je visok, pa rast nenaplativih kredita, čiji je udio u ukupnima krajem 2012. iznosio 14 posto, može biti glavna prijetnja financijskoj stabilnosti zemlje – upozorila je Europska središnja banka (ECB) u svom najnovijem mjesečnom izvješću, u kojem je jedan odjeljak posvetila ulasku Hrvatske u EU.

 I Hrvatska narodna banka je u najnovijem broju publikacije Financijska stabilnost upozorila da u baznom scenariju, dakle onom koji je najvjerojatniji, a podrazumijeva pad BDP-a od 1 posto te stabilnu kunu, do kraja godine očekuje rast udjela loših ili nenaplativih kredita na 18 posto. 

 Šok-scenarij

Standardno, vele u HNB-u, korporativni portfelj daje najveći doprinos dinamici loših kredita. Predviđaju da će dakle udio loših korporativnih odnosno kredita poduzećima krajem godine iznositi čak 33 posto. U segmentu kreditiranja stanovništva, udio nenaplativih potrošačkih kredita do kraja godine će biti na 14 posto, a udio loših stambenih kredita na 7 posto.

U Šok-scenariju, kojim HNB ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, a koja pretpostavlja prosječni pad realnog BDP-a od 2,2 posto, zaoštravanje recesije u eurozoni, te deprecijaciju kune za 10-ak posto, došlo bi do snažnijeg porasta udjela loših kredita – na 22 posto.

Udio loših korporativnih kredita u tom bi crnom scenariju do kraja godine narastao na čak 41 posto, potrošačkih kredita na 15 posto, a stambenih na 10 posto. Ipak, ističu u HNB-u, i u takvom bi scenariju sustav ostao stabilan, ali bi adekvatnost kapitala 11 banaka pala ispod propisane razine. 

 Treći odozada

U ECB-u naglašavaju da će efikasna apsorpcija strukturnih i kohezijskih fondova Unije također pomoći hrvatskoj ekonomiji, prije svega kroz investiranje u rast proizvodnog kapaciteta, a ne javne i privatne potrošnje. Usklađivanje s Unijinim kriterijima također će biti sidro u težnji održivom razvoju, drže u ECB-u. Stopa nezaposlenosti u RH je visoka, a udio stanovništva koje radi nizak.

Uslijed produljene recesije, stopa nezaposlenosti se više no udvostručila u odnosu na 2008. te dosegla 18,3 posto, što je treća najviša stopa nezaposlenosti u EU. Radi tek 60,5 posto stanovništva što je najmanje u EU. Razloge takvog stanja u Hrvatskoj, u ECB-u pak vide u rigidnoj regulaciji tržišta rada te, kako kažu, velikodušnim socijalnim davanjima.