Strateški dokument uputit će se Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatanje i usvajanje u rujnu 2013. godine
RIJEKA Prema nacrtu prijedloga Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje od 2014. do 2020. godine određena su tri strateška cilja – globalno pozicionirati Rijeku razvojem riječkoga prometnog pravca, na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo, te osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa. O strategiji će se do 26. kolovoza 2013. godine voditi javna rasprava na web stranicama Grada Rijeke, o njoj će se u istom razdoblju raspravljati s gospodarstvenicima, a riječki je gradonačelnik najavio da će se svi pristigli prijedlozi, komentari, preporuke i sugestije obraditi te se, s obzirom na konstruktivnost, uključiti u konačni tekst. Strateški dokument uputit će se Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatanje i usvajanje u rujnu 2013. godine.
U strategiji se navodi da je riječki prometni pravac dio europskih prometnih koridora Vb, a željeznicom i autocestom Rijeka ostvaruje poveznicu s koridorom X.
Paket projekata
– Na globalnoj razini Rijeka može biti poveznica Dalekog istoka sa Središnjom Europom zbog toga što je bliže preko Sueskog kanala doći do Rijeke u odnosu na sjevernoeuropske luke. Riječki prometni pravac velika je investicijska šansa za cijelu Hrvatsku, posebice za riječko gospodarstvo. On je zapravo »paket projekata« koji čine potrebne investicije u lučku infrastrukturu, ulaganja u nedostajuću cestovnu infrastrukturu, ulaganja u željezničku infrastrukturu, turističku infrastrukturu na dijelu luke koji se prenamjenjuje u javno-komercijalni prostor, potrebna ulaganja u Zračnu luku Rijeka, ulaganja u poslovno-logističke zone, te ulaganja u gradske i regionalne prometne projekte. Luka je bit svih komparativnih prednosti Rijeke, ali su tranzicijski procesi nanijeli veliku štetu gospodarskih subjektima vezanim uz promet. U suradnji s Vladom Republike Hrvatske, u njihovu mandatu 2012.–2015. godina, te uz sredstva iz EU-fondova, moguće je ostvariti nov razvojni iskorak u prometnoj infrastrukturi, s izrazito pozitivnim učinkom na ostale gospodarske grane i djelatnosti, nadaju se izrađivači nacrta strategije.
Treći strateški cilj je osiguravanje dostojanstva svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa. Prioriteti su urbana regeneracija koja podrazumijeva pripremu za specijalizirani europski fond koji će se u razdoblju 2014.–2020. godine prvi put otvoriti za gradove. Slijedi zaštita i unapređenje kvalitete života i zdravlja građana, aktivnom politikom privlačenja mlađeg stanovništva kako bi se smanjili negativni demografski trendovi, promoviranje zdravih stilova života, nastavljanje socijalnog programa po čemu je Rijeka, naglašavaju izrađivači Strategije, poznata u Hrvatskoj i šire, te razvijanje novih oblika socijalne politike koja je dodatno usmjerena na razvoj socijalnog poduzetništva sukladno strategiji Europa 2020.
Projekti koji bi trebali pomoći u realizaciji prvoga strateškog cilja su realizacija 20-ak projekata. Predviđa se da će se izgradnjom Zagrebačkog terminala omogućiti pristajanje najvećih kontejnerskih brodova gaza 18 metara, čime će riječka luka postati konkurentnija i bitno povećati kapacitet tereta. Izgradnjom ceste D-403 spojit će se Zagrebački terminal sa zaobilaznicom i Zvonimirovom ulicom, čime će se omogućiti otvaranje novoga zapadnog ulaza u središte grada. Izgradnjom dvotračne pruge od Delnica do Šapjana koja će prolaziti kroz Rijeku otvorit će se mogućnost za uvođenje brze gradske željeznice, a njezinim uvođenjem rasteretit će se i poboljšati javni gradski prijevoz. Sudjelovanjem Grada u modernizaciji Zračne luke Rijeka uz pomoć strateškog partnera ostvarit će se veća konkurentnost riječke zračne luke.
Otvaranje radnih mjesta
Kampus i bolnica
Dakle, za realizaciju prvoga strateškog cilja predviđeni su projekti koji su dobro poznati, a prema prvotnim planovima veći dio njih davno je trebao biti realiziran. Neki su se pojavljivali u smjernicama gradonačelnika Vojka Obersnela od njegovoga prvoga mandata. Hoće li baš Europska unija, odnosno njezini fondovi biti presudni za realizaciju zacrtanoga što je do sada bilo mrtvo slovo na papiru, znat ćemo 2020. godine do kada će vrijediti strategija.
Prioriteti za ostvarivanje drugoga strateškog cilja, razvijanje konkurentnog gospodarstva na temeljima društva znanja i novih tehnologija, su razvoj novih znanja i tehnologija, te jačanje konkurentnosti gospodarstva, a projekti koji bi ih trebali omogućiti su dovršetak izgradnje Kampusa, izgradnja nove Sveučilišne bolnice na Trsatu, osnivanje Znanstveno-tehnologijskog parka (STeP2) na Kantridi, poticanje tehnološkog razvoja usmjerenog k rastu konkurentnosti Brodograđevne industrije 3. maja, širenje start-up inkubatora. Velike nade izrađivači nacrta Strategije ulažu u dovršetak izgradnje Poduzetničke zone Bodulovo, promicanje područja Mlake i Torpeda kao poslovno-poduzetničkih zona kako bi se privukli investitori, poticanje razvoja industrije temeljene na novim tehnologijama, osnivanje centra za komercijalizaciju inovacija…
Rijeka će se prema nacrtu strategije jednostavno preporoditi. Problem nastaje kada projekti s papira trebaju zaživjeti, a do sada smo u tome uglavnom bili neuspješni, što kada je riječ o gradskim projektima, tako kada je riječ i o onim državnim i projektima realnog sektora. Prolazimo kroz gospodarski najteže trenutke od osamostaljenja Hrvatske, a ni u 2000-ima se većina nabrojanih mjera i prioriteta nije realizirala. Sada se kao deus ex machina pojavljuju strukturni i kohezijski fondovi Europske unije. Strategija će biti pun pogodak ako se pola od zacrtanoga realizira, ali iskustvo nas uči da je takvo očekivanje preoptimistično.
