Činjenica je da je Eko stožer uspio isposlovati dodatnu reviziju, da su revizori uočili manjkavosti u projektu, no da Marišćina zajedno s MBO pogonom ide dalje, te se očekuje da bi sredinom 2014. godine trebala i biti stavljena u funkciju, kako je i najavljivano.
RIJEKA Marišćina ide dalje, a moguća poboljšanja odrađivat će se u hodu, zaključak je nakon sjednice Županijske skupštine na kojoj se analizirao nalaz neovisnih revizora o Centralnoj zoni za gospodaranje otpadom.
Komadina je poručio i ovo: »Eko stožer je u pravu, nije dobro da su tamo bale, nije dobro da tamo i dalje smrdi, i zato je dobro da se provela revizija. No, podsjećam, ovo je bila revizija tehničko-tehnološke dokumentacije za Marišćinu. Ne za bilo koju drugu lokaciju – dakle, lokacija je neupitna, i zaustavljanje projekta bilo bi sada i nemoguće, i neodgovorno«.
Župan tvrdi da je Marišćina danas jedini ozbiljni infrastrukturni projekt Hrvatske financiran iz pretpristupnih fondova, i to je državni projekt jer su potpisnici državni Fond za zaštitu okoliša i konzorcij izvođača radova, a oporbi poručuje: »Građani su nas izabrali da donosimo odluke, a ne da ih ne donosimo. I ne bojte se, sva pravila zaštite ćemo poštivati, Ekoplus nas mora slušati, oni moraju provesti sve što im mi naložimo. Projekt će se uštimati i provesti«.
– Ako sada ovo odbijete, ostat ćemo na sadašnjem stanju, a ono je loše za građane – dodao je pročelnik za razvoj Ljudevit Krpan.
Iako su prije sjednice ispred Transadrije ponovno prosvjedovali pripadnici udruge Eko stožer Viškovo, te ih je bio prisutan veći broj, nije im dopušteno da uđu i sudjeluju u radu županijskog parlamenta, o čemu se brinulo desetak pripadnika Protecta, već je čast da zastupa stavove ekologa i građana imao samo Josip Katalinić, koji je ujedno bio i član Povjerenstva, u kojem je imao izdvojeno mišljenje.
Njegova je poruka da sadašnju razinu primarne selekcije sa 10 posto u Županiji, a samo 4 posto selektiranog otpada u Gradu Rijeci, treba podići na europskih 50 posto – a tada Marišćina ionako gubi smisao, te smatra da je stoga ne treba ni graditi. »Potrošit ćemo novac, a nećemo uspjeti realizirati obveze«, poručio je Katalinić, koji je rekao i kako je osobno razgovarao s ministrom Slavkom Linićem i da mu je on rekao da nema problema da se 25 milijuna eura iz EU fondova prenamjeni – za novi sustav primarne selekcije u PGŽ.
Katalinić je rekao i kako je Povjerenstvo bilo pod pritiskom zaposlenika Županije, također da pogoduje cementnom lobiju, te da su članovi toga tijela imali doslovno svega sat i pol vremena da pregledaju 70 stranica nalaza revizora, prije odluke. »Ovo sigurno nije BAT (best available technology), već tehnologija koju Europa danas napušta kao zastarjelu«, zaključio je.
– Mi u 21. stoljeću, dok letjelice slijeću na Mars, na najprimitivniji mogući način zakopavamo otpad u jame. Pa to je na razini prvobitne zajednice – rekao je Beaković, koji tvrdi i da postoje svjedoci koji mogu potvrditi da se vijećnike na Viškovu ucjenjivalo da podrže ovaj projekt jer im se inače neće odobiti GUP. A najneuvjerljiviji je, po Beakoviću, »ministar okolišanja« Mihael Zmajlović koji Marišćinu navodi kao ogledni uspješni primjer u Hrvatskoj.
Beaković je šefa Ekoplusa Dušana Šćulca optužio da građane Viškova naziva barbarima te je stoga od njega zatražio da odstupi. A pohvalio je i bivšeg župana Vidoja Vujića koji je imao hrabrosti, kaže, zatražiti reviziju ovog neuspješnog projekta.
Ines Strenja-Linić (PGS) poručila je da građani PGŽ ne žele da Marišćina bude prevelikog kapaciteta jer to znači da ćemo početi uvoziti smeće, dok je Aljoša Babić HDZ-ovcima poručio da su zaboravili da je njihov šef Tomislav Karamarko svojedobno prosvjednike nazivao »Indijancima«, a sada im prosvjedi Eko stožera više ne smetaju. Franjo Butorac (PGS) iznio je konkretan prijedlog: po njemu se Gradu Rijeci treba zabraniti odlganje otpada na Marišćini dok ne postigne europsku razinu primarne selekcije od 40 ili 50 posto, no na to nitko nije reagirao.
Isto je nastupio i šef Ekoplusa Dušan Šćulac koji je rekao da se upravo MBO tehnologija primjenjuje sve više u EU, da trenutno ima oko 450 takvih deponija, i da je cjelokupna tehnologija odrabrana na temelju i u skladu s državnom Strategijom. »MBO tehnologija nije zastarjela i nema utjecaja na izvore vode«, rekao je. Uostalom, dodaje, pri svakoj kandidaturi za EU fondove, a takvih je bilo tri, obavljena je posebna međunarodna neovisna revizija, i svaka je podržala ovu tehnologiju.
– Morate shvatiti da je izgradnja i dovršetak Marišćine zapravo rješenje za sadašnju nultu fazu. Tek će izgradnja riješiti sadašnje probleme – rekao je Šćulac.