Što se tiče kvalitete zraka, rafinerija je zasad »na rubu«. Ina je tek počela s modernizacijom rafinerije u ovoj, drugoj fazi. Dvije godine ništa nisu radili, a prema informacijama koje imam, ova faza modernizacije trajat će sljedeće četiri godine. Smještaj četveroveza za brodove - i to je gotovo! Bakar je tražio izmještanje, po sistemu, »neka bude kod susjeda«, a taj susjed ste vi. I u županijskom Prostornom planu to je pitanje sad riješeno, kazao je Komadina
VIŠKOVO – Kostrenska načelnica Mirela Marunić poručila je na sastanku župana s gradonačelnicima i načelnicima riječkog prstena u Saršonima da Općina, jednako kao ni mještani Kostrene neće pristati četverovez za brodove za potrebe Inine rafinerije na mjestu na kojem je to predviđeno prostornim planom Primorsko-goranske županije.– Ne želimo četverovez brodova na prostoru na kojem je predviđen. Građani na to neće pristati. Ponovno vraćanje brodova na taj prostor nije nešto što će nam biti prihvatljivo. Očekujemo pomoć Primorsko-goranske županije u razgovorima s Inom, rekla je Marunić.
Kao najveći problem Kostrene Marunić je istaknula zagađivače, od čijih uplata u proračun, Općina na neki način i »živi«.– Neka egzistiraju i Viktor Lenac, i Termoelektrana pa i Inina rafinerija, koja sad ide u drugu fazu modernizacije, ali neka to čine u skladu s europskim ekološkim normama. Tko god prođe kroz Kostrenu, osjeti smrad na sve strane, dok dim izlazi iz industrijskih dimnjaka, kaže Marunić.
Zajednički interes
Župan Zlatko Komadina odgovorio je da će se po pitanju rafinerije i Termoelektrane morati pronaći zajednički interes, koji bi, po njegovom mišljenju, bio »minimum nacionalnog interesa, a minimum kostrenskog, lokalnog interesa«. No, upozorio je, smještaj brodova i korištenje petrokoksa u moderniziranoj Ininoj rafineriji, gotova je stvar, i za Kostrenu i za susjedni Bakar.– U Ininoj rafineriji koristit će se petrokoks, to više nije pitanje, ali Županija je nametnula niz uvjeta, od korištenja zatvorenog sustava nadalje. Što se tiče kvalitete zraka, rafinerija je zasad »na rubu«. Ina je tek počela s modernizacijom rafinerije u ovoj, drugoj fazi. Dvije godine ništa nisu radili, a prema informacijama koje imam, ova faza modernizacije trajat će sljedeće četiri godine. Smještaj četveroveza za brodove – i to je gotovo! Bakar je tražio izmještanje, po sistemu, »neka bude kod susjeda«, a taj susjed ste vi. I u županijskom Prostornom planu to je pitanje sad riješeno, odgovorio je Komadina.
Najosebujniji nastup imao je načelnik Jelenja Ervin Radetić koji je najavio da mu je namjera kroz sljedeće četiri godine staviti cijelu grobničku pamet na jedan kup kako bi funkcionirala bolje, a apostrofirao je i nužnost ujedinjenja općina Jelenje i Čavle.– Moramo staviti grobničku pamet i novac u istu kasu i prekinuti ovu nerealnu podjelu na dvije općine, gdje je Čavle dobilo dva krupna projekta: Automotodrom Grobnik i Platak, a Jelenju, na samo par kilometara udaljenosti nije ostalo ništa, poručio je Radetić.Svojim je kolegama iz drugih općina i gradova zamjerio što su samo taksativno navodili popis želja i projekata koje bi realizirali, a bez da su se uhvatili suštine: kako osigurati njihovo financiranje i realizaciju.– Slažem se, treba graditi vrtiće, ali zar je Kastvu potreban taj Centar za vodene sportove ili Kuća belice, koju ja kao sommelier osobno ne volim, rekao je Radetić, napominjući da se šali za ovu zadnju tvrdnju.Dodao je da je on »američki đak« i da zato vjerojatno funkcionira malo drugačije od svojih kolega.– Konstruktivno me zanima sve ovo o čemu se danas pričalo, a to je kako konačno doći do tih EU fondova, da nam život svima bude konstruktivniji i bolji, objasnio je Radetić.
Zamjenik bakarskog gradonačelnika Tomislav Dundović iznio je nedoumice u pogledu dijela odredbi novog županijskog Prostornog plana što se tiče funkcioniranja i eventualnog proširenja bakarske luke za naftne derivate.– Imamo ideju izgradnja marine, ali u novom PP PGŽ što se tiče luke za naftne derivate piše da »u slučaju unaprjeđenja proizvodnje i transporta može doći do promjena«. Zabrinuti smo da to znači da će se luka tamo širiti, rekao je Dundović.
Župan mu je odgovorio da će točan odgovor zatražiti od županijskih službi, ali ponovio je da je i za Bakar i za Kostrenu gotovo što se tiče odredbi Prostornog plana, koji je prošao javnu raspravu. – Prostorni planovi su izrađeni, investotor mora početi graditi, kaže Komadina.Njihove primjedbe sad se eventualno mogu razmotriti za uvrštavanje u sljedeće izmjene i dopune prostornog plana. Najavio je da će se Prostorni plan naći na dnevnom redu prve sjednice Županijske skupštine nakon ljetne stanke.
Strategija regionalnog razvoja
– Županija je trenutno u reorganizaciji sustava i u planu nam je pripremiti cijeli sustav do jeseni. Cijelo ljeto intenzivno ćemo raditi na izradi strateških dokumenata, posebno županijske Strategije regionalnog razvoja do 2020. godine. Vrijeme je za novi županijski strateški dokument, u kojem će svoje mjesto naći sve lokalne samouprave, i gospodarstvenici i ostali. Projekti što se kandidiraju za EU financiranje moraju imati podlogu u strateškim dokumentima, inače im je prolaznost upitna, objasnio je Komadina, napominjući da zato i organizira seriju sastanaka s čelnicima lokalnih samouprava u PGŽ, kako bi se u smislu pripreme strategije čulo njihove glavne razvojne pravce.
Viškovska načelnica Sanja Udović imala je optimističan nastup pa je istaknula da je Viškovo velika i mlada Općina, natalitetom ujedno i najperspektivnija u PGŽ.– Mislite to mehanički najperspektivnija ili i sami u tom smislu djelujete, pitao ju je Komadina, a Udović je dogovorila: »Tako je!«.Udović je napomenula da je Općina lani otvorila novi dječji vrtić vrijedna 33 milijuna kuna, ali rezultati ovogodišnjih upisa pokazuju da će trebati još jedan objekt. Osnovna škola Sv. Matej u koju je upisano više od 880 učenika, prešla je zakonski maksimum broja učenika po školi, što znači da će Viškovo trebati graditi i novi školski objekt.
– Projekt Interpretacijskog centra Ronjgi kvalitetno pripremamo za financiranje iz EU fondova, a PGŽ je predvidjela da će nas pratiti u tom projektu. Riječ je o jednom od kulturno-turističkih projekata koji bi trebali Viškovo iduzići kao turističku i kulturnu destinaciju. Naša lista želja poprilično je velika, ali kaže se tko je postavio velike ciljeve, već je pola napravio, rekla je Udović.Istaknula je razvoj poduzetničkog inkubatora u RZ Marišćina, gdje bi se osnovao i »re-use« centar, u kojem bi se predmeti koji bi inače završili na obradi u ŽCGO Marišćina stavili u ponovnu uporabu, a u tom centru vidi i mogućnosti za razvoj socijalnog poduzetništva.
Brodogradilište Kraljevica
– U idućih godinu i pol dana na prtosotoru Viškova dovršavat će se dva velika projekta od državnog značaja: ŽCGO Marišćina i viškovska obilaznica, čija je ukupna vrijednost viša od 50 milijuna eura. Općina Viškovo u ovoj će godini postati veliko gradilište, a ova dva projekta rješavaju naše dugogodišne probleme i ujedno otvaraju mogućnosti našim poduzetnicima da tu nađu šansu za sebe, kaže Udović.
Gradonačelnica Kraljevice Nada Turina Đurić kao glavni problem istaknula je stečaj najjače tvrtke, Brodogradilišta Kraljevica, te da im je po pitanju dovršetka stečaja i onoga što će se događati poslije na tom prostoru potrebna pomoć regionalne samouprave, ali i države te resornih ministarstava. Gradonačelnik Kastva Ivica Lukanović kao četiri ključna projekta istaknuo je izgradnju novog školskog objekta i dječjeg vrtića, dovršetak Ceste 233, pri čemu prioritetno prema Belićima, te izgradnju novog gradskog groblja. Napomenuo je da je Grad na pravcu Ceste 233 dosad uložio 27 milijuna kuna te da im je pomoć PGŽ pritom dosta važna. Načelnik Čavli Željko Lambaša istaknuo je projekte izgradnje sportsko-rekreativnog centra na Platku, te Automotodroma Grobnik, koji je, ocjenjuje, za Grobničane ravan jednoj maloj Radnoj zoni, a u podizanju ovih projekata na višu razinu očekuje pomoć Županije.
Klanjski načelnik Matija Laginja pozdravio je inicijativu budućeg centra za dobrobit životinja što će se graditi na području njegove općine. U projektu zasad sudjeluju Županija i Općina Klana, a Laginja je pozvao i druge jedinice lokalne samouprave iz PGŽ, ali i Istarske županije na uklučivanje, jer time će svi ostvariti manje troškove. Založio se i za pomoć Županije što se tiče troškova nastalih zbog ovogodišnjih obilnih sniježnih padalina, jer Klanu stoje tri do četiri puta više nego što je to uobičajeno.
