RIJEKA » Dr. Vjekoslav Tomulić naslijedio je dr. Željka Plazonića na dužnosti pročelnika Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju. Taj Odjel uz angiosalu ima i 10 bolesničkih postelja, a godišnje upravo tu, samo s aktunim infarktom na neki od postupaka intervencijske kardiologije dospije 400 bolesnika koji su doslovce spašeni od izravne životne ugroženosti. Rijeka je najveći centar po broju zahvata intervencijske kardiologije u akutnom infarktu u Hrvatskoj. 

   Prof. dr. Žarko Mavrić, predstojnik Klinike za interne bolesti, kaže kako nije riječ o smjeni nego o izboru što ga je nakon internog natječaja osobno predložio, a potvrdili su ga Stručni kolegij i ravnatelj prof. dr. Herman Haller. 

   – Dr. Željko Plazonić spada u pionire intervencijske kardiologije, zaslužan je za edukaciju mnogih mlađih kolega i općenito za razvoj i napredak te struke, ali pročelnik Odjela nije počasno mjesto niti se dodjeljuje prema zaslugama i ne traži samo stručne kompetencije nego nova organizacijska prestrojavanja u kojima je program dr. Tomulića ocijenjen prihvatljivijim – komentar je prof. dr. Mavrića. 

   I sam dr. Tomulić ističe kako u području invazivne i interventne kardiologije zahvalnost duguje dr. Plazoniću koji ga je tome učio, no, smatra da se nije kandidirao protiv njega nego se natjecao za dužnost koju kani preustrojiti. U prvom redu skraćujući vrijeme koje prođe od dolaska životno ugroženog srčanog bolesnika u bolnicu do početka intervencije u angiosali kojom će mu biti dijagnosticiran, a po mogućnosti i otklonjen uzrok infarkta. Sada je to otprilike sat vremena i četrdeset minuta, a moglo bi se to svesti na 30-ak minuta.

Općenito, podsjećaju Mavrić i Tomulić, kod akutnog infarkta svaka minuta do intervencije znači više spašenog srčanog mišića. Upravo će o tome mnogim žrtvama infarkta ovisiti dalja prognoza i liječenje bolesti, nerijetko i sam život. Za to su nužna dežurstva, a ne pripravnosti kao sada, a i nove snage. Prije isteka rujna trebala bi početi s radom nova angiosala pa bi uz stalna dežurstva i radioloških timova sljedećih šest mjeseci s još jednim intervencijskim kardiologom koji se educira bio moguć i sljedeći korak u bržoj pomoći najtežim bolesnicima. Riječ je o tome da bolesnika koji stiže prema bolnici iz bilo kojeg dijela Županije, ili susjednih županija, čeka pripremljen tim stručnjaka i spremna slobodna jedna od dvije angiosale. U tu svrhu dr. Tomulić planira suradnju sa svim timovima hitne medicine na terenu, u sve tri županije kako bi najugroženiji bolesnici dobili dodatnu vremensku prednost i veće mogućnosti liječenja i preživljavanja. Za taj se dio plana očekuje podrška, ne kao danas helikoptera Hrvatskog vojnog zrakoplovstva, nego specijalnih sanitetskih helikoptera koji bi bili opremljeni uređajima i stručnjacima za intenzivno liječenje na terenu, ali i za prijevoz bolesnika s otoka i udaljenih krajeva kako bi se pomoć pružala za vrijeme transporta.

Zajedno s još nekim klinikama, prvenstveno Centrom za hitnu medicinu, Klinikom za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje, Kirurgijom, Pedijatrijom taj koncept spašavanja hitnih bolesnika od novorođenačke do najstarije dobi, odmah, od mjesta gdje bolesnika zateknu pa dalje, kandidiran je kao poseban projekt za EU fondove. Do tada, plan je dr. Tomulića potaknuti širenje mogućnosti interventnog liječenja srčanih aritmija. Izuzev ugradnje elektrostimulatora Rijeka ih zasad nema iako se intervencijskom kardiologijom takvi bolesnici mogu izliječiti i živjeti bez lijekova. 

   Kao najveće ograničenje, i dr. Tomulić i prof. dr. Mavrić navode financijske probleme, ali ocjenjuju kako je interes teških kardioloških bolesnika brža stručna intervencija i kako u tome neće posustati.