Bivši direktor preuzima dužnost zamjenika šefa NO

Povratak Slavka Lončara: Izradit ću strategiju razvoja Jadrolinije

Darko Pajić

Stav je bio i ministra pomorstva da moje iskustvo i znanje može biti od koristi, pa sam mjesto u NO-u odlučio prihvatiti. Ne više u operativnim odlukama, već se namjeravam posvetiti budućnosti kompanije i strategiji njezinog razvoja, kaže Lončar



RIJEKA  Prema prijedlogu Vlade bivši predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar trebao bi postati zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, te tako nastaviti rad u najvećem nacionalnom putničkom brodaru. Zbog situacije sukoba interesa predložen je opoziv iz NO-a Marine Medarić, koja je nakon prošlih lokalnih izbora postala zamjenica primorsko-goranskog župana, pa više kao državni dužnosnik ne može biti u NO-u Jadrolinije.


Prema neslužbenim informacijama njezino bi mjesto trebao popuniti Zvonimir Laurenčić, kojeg namjeravaju kandidirati iz resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. To vjerojatno neće biti i jedina promjena, jer iz NO-a odlazi i Miljenko Fičor, također zbog nedozvoljene situacije sukoba interesa. Fičor je ujedno i pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar. On već duže vrijeme zbog toga ne sudjeluje aktivno u radu NO-a, a sada bi se i to pitanje trebalo razriješiti i to na narednoj Skupštini Društva kada bi trebale biti provedene promjene u sastavu NO-a.


Obnova flote


Nakon primopredaje dužnosti na čelu kompanije Slavko Lončar pojašnjava zbog čega je odlučio prihvatiti svojevrsni povratak u kompaniju koju je vodio 14 godina.




–  Ja sam u 67. godini života, sada sam u mirovini i nisam više za operativnu dužnost. S druge strane imam jedno veliko iskustvo u radu, proveo sam 27 godina u Jadroliniji na različitim radnim mjestima. Stav je bio i ministra pomorstva da to moje iskustvo i znanje može biti od koristi, pa sam mjesto u Nadzornom odboru odlučio prihvatiti. Ali ne više kao ranije u svakodnevnim operativnim odlukama, već se namjeravam posvetiti budućnosti kompanije i strategiji njezinog razvoja, kazao je Lončar. Kad je riječ o pojedinim važnijim segmentima te strategije Lončar naglašava kako je dobar temelj činjenica da su riješene koncesije do isteka prijelaznog razdoblja, a to je početak 2017. godine.


Također procjenjuje kako je ugovaranje gradnje 4 trajekta dobar i značajan iskorak u podmlađivanju i modernizaciji flote, ali isto tako napominje kako to ne znači da priča o obnovi flote tu treba stati.



Sve državne trajektne linije pripale su Jadroliniji osim linije Jablanac-Stinica za koju je ugovor ranije potpisan s Rapskom plovidbom. Na tu odluku Agencije Jadrolinija je još u mandatu Slavka Lončara uputila žalbu od koje će navodno nova Uprava uskoro odustati, pa bi u tom slučaju Rapska plovidba i Jadrolinija bile jedine kompanije uposlene na državnim trajektnim linijama. Jadrolinija je prošlog tjedna dobila četiri profitabilne linije za čije će održavanje plaćati godišnju naknadu u visini dva posto ukupno ostvarenoga prihoda, te 19 neprofitabilnih linija koje će održavati uz državnu potporu. Profitabilne linije su Valbiska-Merag, Brestova-Porozina, Prizna-Žigljen i Split-Supetar, a neprofitabilne Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj, Zadar-Ošljak-Preko, Biograd-Tkon, Zadar-Sestrunj-Zverinac-Molat-Ist, Brbinj-Zadar, Zadar-Bršanj-Rava, Šibenik-Kaprije-Žirje, Vis-Split,  Lastovo-Vela Luka-Split, Vela Luka-Lastovo, Drvenik Veli-Drvenik Mali-Trogir-Split, Drvenik-Sućuraj, Ploče-Trpanj, Orebić-Dominče, Split-Stari Grad, Split-Rogač, Makarska-Sumartin, Dubrovnik-Suđurađ i Prapratno-Sobra.



–  Nije riječ samo o trajektima, jer treba razmišljati o novim katamaranima i obnovi flote klasičnih brodova, gdje je potrebno izraditi programe i aplicirati za financiranje iz strukturnih europskih fondova. Kod međunarodnih linija stanje brine, jer smo izloženi međunarodnoj konkurenciji i polako gubimo dah, pa i su i tu potrebne određene promjene.


Isto tako se moramo spremiti za nove natječaje na brzobrodskim linijama, odrediti se strateški prema tome, jer će brzo isteći koncesije i time se treba ozbiljno pozabaviti, zaključuje Lončar. 


Garancija zaposlenosti


Osim navednog, najvažniji događaj za Jadroliniju bilo je prošlotjedno potpisivanje koncesijskih ugovora za 23 trajektne linije, 13 brzobrodskih i šest klasičnih brodskih linija temeljem kojih će se one održavati do 31. prosinca 2016. godine. Sve trajektne linije dobila je Jadrolinija, čemu treba pridodati i osam brzobrodskih i tri klasične brodske linije, pa će tako najveći hrvatski putnički brodar, jednako kao i ostali hrvatski brodari u kabotaži, imati prilazno razdoblje u iduće tri i pol godine, što je dobra prilika za pripremu na međunarodnu konkurenciju na slobodnom tržištu.


Predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac potpisivanje ugovora gleda kao temelj poslovne stabilnosti kompanije, koja sada ima siguran posao i prihode u naredne tri i pol godine.


–  Samo ako gledamo kroz subvencije Jadrolinija će ostvariti u tom razdoblju oko milijardu kuna, a ukoliko tu uračunamo i komercijalnu vrijednost linija govorimo o ukupnoj vrijednosti ugovora od oko 3,5 milijardi kuna za razdoblje do kraja 2016. godine. Očekujem rast prometa, a sve to garancija je zaposlenosti naših djelatnika, kako na kopnu tako i pomoraca. Ovo je prvi put da Jadrolinija ima čvrste i precizne ugovore i točno se znaju ciljevi, prava i obveze. Možda će nam biti nešto teže, ali sam uvjeren da ćemo ugovorne obveze ispuniti na svakoj liniji, ističe Klanac, koji najavljuje i moguće novosti u jačanju međunarodnih linija, a to su linije Dubrovnik-Bari, Zadar-Ancona i Split-Ancona, kao i mogućnost pokretanja još neke međunarodne linije o čemu tek treba pripremiti konkretne planove i strategiju.