Proizvodi više od 270 tisuća prehrambenih tvrtki iz EU ulazit će bez carine, ali vjerojatno se neće dogoditi rat sniženjem cijena za naše malo tržište. Pojeftinjenjem odjeće ili kozmetike ne treba se skoro nadati
ZAGREB Kad Hrvatska 1. srpnja postane članica Europske Unije njezini će građani u trgovinama kupovati skuplje cigarete nego dan ranije, ali će telefonske razgovore i SMS poruke u roamingu, ako je riječ o zemljama članicama Europske unije, plaćati znatno jeftinije. Zasad su te dvije stvari jedine sigurne kad je u pitanju utjecaj ulaska Hrvatske u Europsku Uniju na cijene na domaćem tržištu.
Ni jedno ni drugo domaći proizvođači, trgovci ili telekomunikacijske tvrtke ne mogu izbjeći. Europska unija jasno je propisala minimalne trošarine na duhanske proizvode i Hrvatska ih još uvijek nije dosegnula, pa će cigarete poskupjeti, iako se Ministarstvo financija i proizvođači ne slažu koliko bi zbog novih trošarina trebala biti skuplja svaka kutija cigareta. Isto je i s cijenama u roamingu, ali te je sve nejasnoće otklonio ministar Siniša Hajdaš Dončić ističući da od 1. srpnja minuta razgovora koja se naplaćivala po cijeni od 6 do 11 kuna, mora koštati 1,82 kune, a SMS poruke se s 1,6 do 3,2 kune moraju spustiti na 0,67 kuna. Za godinu dana slijedi još jedno smanjenje cijena za telefonske pozive na 1,44 kune, a za SMS poruke na 0,45 kuna.
Preko granice, primjerice u Austriji, Njemačkoj, građanima Hrvatske posebno privlačne izgledaju bankarske kamate, posebice one na stambene kredite. Kamatne stope na stambene kredite u eurozoni su oko 3, 35 posto, što bi građane Hrvatske koji plaćaju, primjerice, 6,5 posto, svakako trebalo motivirati za podizanje kredita u inozemstvu. Europske banke ničim ne ograničavaju odobravanje kredita hrvatskim državljanima, ali malo je vjerojatno da će im kredit odobriti bez jakog jamstva ili depozita, a uvjet zaposlenja ili prebivališta u zemlji u kojoj banka posluje ionako nemaju. Još je manje vjerojatno da banke koje su vlasnice hrvatskih banaka olabave te uvjete kako bi Hrvati u njihovim poslovnicama u inozemstvu podizali kredite i da time umanje zaradu svojih banaka u Hrvatskoj.
Propisala je Vlada, slijedeći pravila EU i nove namete trošarine na automobile, ali dosad nitko nije precizno odgovorio na pitanje koliko će biti skuplja ili jeftinija pojedina vozila. Na cijenu će ubuduće značajno utjecati emisija CO2 pa procjene kažu da će mali automobili s niskom emisijom CO2 koštati ni do tisuću eura manje nakon 1. srpnja. Kako će se ubuduće trošarina na rabljene automobile izračunavati jednako kao i na nove, tako bi i nekoliko godina stari mali automobili s modernim motorima, koji ispuštaju manje CO2 trebali moći kupiti po nižim cijenama. Procjene kažu i da će skupi automobili poput primjerice Audija A8 ili BMW-a biti još skuplji i to za nekoliko desetaka tisuća kuna.
Najviše je nepoznanica oko onoga što građane možda najviše zanima – prehrambenih proizvoda. Pojedini trgovački lanci na velika zvona najavljuju pojeftinjenja zbog toga što se s ulaskom Hrvatske u EU ukida carina, koja se na meso, brašno, čokoladu, slatkiše obračunavala po stopi od pet do 40 posto, a na vino čak 50 posto. Zasad se te niže cijene odnose na pojedine artikle, a tek će cijene koje će dućani na uvoznu robu iz EU-a naplaćivati od 1. srpnja pokazati je li ukidanje carina pogodovalo građanima ili samo uvoznicima i trgovcima.
Proizvodi više od 270 tisuća prehrambenih tvrtki iz EU ulazit će u Hrvatsku bez carine, ali vjerojatno se neće dogoditi rat sniženjem cijena za tako malo tržište. Procjene kako bi hrana trebala pojeftiniti za 18 posto, temeljne su samo na prosječnoj carini, koja se dosad plaćala na te proizvode kod uvoza u EU. Međutim, malo je vjerojatno da će trgovci cijene uvoznog mesa ili mesnih prerađevina smanjiti za ukupna iznos carine koja se dosad plaćala po stopi od 40 posto ili da će iz iz cijene vina isključiti sve ono što je odlazilo na carinu od 50 posto.
Nije potpuno jasna ni budućnost cijena energenata. Vlada je zasad izbjegla uvođenje minimalne trošarina na struju i plin za potrošače, ali kako će se dorađivati ili mijenjati direktive EU-a na tom području tako će se mijenjati i cijene u Hrvatskoj. Nešto veća trebala je biti i trošarina na naftne derivate, ali je to povećanje zasad izbjegnuto uključivanjem naknade koja se plaća za skladištenje obveznih zaliha nafte u ukupan iznos trošarina.
Snižavanju cijena odjeće, obuće ili kozmetike ne treba se tako skoro nadati jer se na uvoz tih proizvoda iz EU već odavno ne plaća carina.
