Europska komisija zatražit će “jasno obećanje” američkih vlasti da će štititi osobne podatke europskih građana, nakon otkrića tajnog američkog špijunskog programa kojim se nadziru telefonske i internetske komunikacije u cijelome svijetu.

“Komisija traži jasno obećanje od Sjedinjenih Država u pogledu poštivanja temeljnog prava svih europskih građana na zaštitu njihovih osobnih podataka”, rekao je u utorak u Europskom parlamentu povjerenik za zdravlje i zaštitu potrošača Tonio Borg, govoreći u ime Europske komisije.

Europski građani moraju imati jednaka prava kao američki građani, poručio je.

“Povjerenica za pravosuđe Viviane Reding razgovarat će o tome s američkim vlastima” na sastanku Europske komisije i američke vlade u petak u Dublinu, kazao je.

“Zatražit ćemo pojašnjenja i postaviti pitanje je li pristup osobnim podacima u okviru programa PRISM ograničen na pojedinačne slučajeve koji se temelje na utemeljenim i specifičnim sumnjama ili je riječ o skupnom prijenosu podataka”, kazao je.

Program PRISM prošli su tjedan razotkrili Washington Post i Guardian.

Programi poput PRISM-a “ugrožavaju temeljno pravo na zaštitu i povjerljivost podataka europskih građana”, rekao je Borg.

Hong Kong ima ugovor o izručenju sa Sjedinjenim Državama, ali bi postupak eventualnog izručenja mogao trajati mjesecima i biti blokiran iz Pekinga. Snowden je u Hong Kong doputovao 20. svibnja, a standardna američka viza za taj teritorij vrijedi 90 dana.

Internetsku peticiju za Snowdenov oprost od progona potpisalo je u Americi 30 tisuća ljudi. Istodobno je u anketi Washington Posta većina Amerikanaca odgovorila da podržava nazdor komunikacija ako joj je cilj borba protiv terorizma.

Guardian je Snowdena opisao kao bivšeg tehničkog zaposlenika CIA-e, kojeg trenutačno zapošljava tvrtka za sigurnost Booz Allen Hamilton, ugovorno vezana s Nacionalnom sigurnosnom agencijom (NSA).

“NSA je izgradila infrastrukturu koja joj omogućava da presretne gotovo sve. Tako opremljena, NSA automatski, a ne ciljano, apsorbira veliku većinu komunikacija među ljudima”, kazao je Snowden britanskom listu.

“Ne želim živjeti u društvu koje radi takve stvari. Ne želim živjeti u društvu u kojem se sve što kažem snima”, objasnio je Snowden svoje motive za objavu informacija. I smatra da nije učinio nikakvo kazneno djelo. “Vidjeli smo dosta kriminalnih poteza američke administracije, bilo bi licemjerno da sada mene optuži”, rekao je.

Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney nije hito u ponedjeljak komentirati slučaj zbog istrage u tijeku.

Tvrtka Booz Allen Hamilton objavila je u priopćenju da je Snowden njezin zaposlenik samo tri mjeseca. “Ako je to točno, njegov potez predstavlja teško kršenje pravila ponašanja i osnovnih vrijednosti naše tvrtke”.

Prve informacije o nadzoru pojavile su se prošle srijede kada je Guardian objavio da je američki tajni sud naredio telefonskoj kompaniji Verizonu da NSA-i preda milijune telefonskih “metapodataka”.

Metapodaci uključuju brojeve telefona obaju sudionika razgovora, njegovo trajanje, vrijeme razgovora i lokacije s kojih se razgovaralo.

U četvrtak su Guardian i Washington Post objavili da NSA skida podatke izravno sa servera devet internetskih tvrtki, uključujući Facebook, Google, Microsoft i Yahoo putem programa nazvanog Prism. Sve te kompanije objavile su kasnije da nisu dale dopuštenje za pristup svojim serverima.

Pomoću Prisma NSA i FBI mogu pristupiti elektroničkoj pošti, internetskom ‘chatu’ i ostalim vidovima komunikacija izravno sa servera internetskih kompanija. Tako prikupljeni podaci trebali bi se koristiti za praćenje stranih državljana osumnjičenih za terorizam.

Prismu je odobrio bivši američki predsjednik George W. Bush u sklopu izmjena zakona o nazdoru komunikacija za njegova mandata.

Aktualni predsjednik Barack Obama lani je potvrdio zakone. On je u izjavi za medije branio potrebu programa za nadzor, ali je Amerikance uvjeravao da nitko ne sluša njihove razgovore.