Putujuća »karavana« domaćih proizvođača u sklopu akcije Kupujmo Hrvatsko, osim Rijeke, obići će još 20 gradova, a uključilo se oko 200 proizvođača, od čega 55 iz PGŽ-a.
RIJEKA Ča reć nego – kupujte hrvatsko! I nemojte nasjedati nižim cijenama svakakvih proizvoda iz Kine! Puno bolji su brsečki češanj, lovranske črešnje, domaća kobasica, domaći zapešt i ocvirki, kazao je legendarni pjevač Duško Jeličić Dule na Gatu Karoline Riječke, gdje su održane akcije Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke.
Riječka je obala bila puna štandova s domaćim proizvodima koje su građani mogli kupiti po akcijskim cijenama. Legendu čakavske scene, uz kojeg je akciji »ruku dala« i pjevačica Karin Kuljanić, zatekli smo na štandu mesnice Bregi koja je nudila suhomesnate proizvode, ali i domaći zapešt.
Ovo su samo neki od proizvoda koji su predstavljeni Riječanima u akciji čiji je cilj promoviranje kvalitetnih i konkuretnih hrvatskih proizvoda i davanje poticaja gospodarstvu. Posebna pozornost se pridaje proizvođačima čiji proizvodi već nose znakove Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Putujuća »karavana« domaćih proizvođača, osim Rijeke, obići će još 20 gradova, a uključilo se oko 200 proizvođača, od čega 55 iz PGŽ-a.
Karline torbice
To je jamčilo raznoliku ponudu pa se može reći da je tu doista bilo svega zanimljivog. I finog. Od pravog slavonskog kulena i kulenove seke, do sireva, bučina ulja, slastica, sokova, sirupa… Moglo se naći i pekarskih proizvoda, ali i nakita, sapuna, torbica od ručno pletenog tkanja ili kože. Unikatne torbice od kože predstavila je Karla Tuhtan, vlasnica obrta Karla art iz Klane.
– Obrt imam oko godinu dana, a otprilike isto toliko radim s kožom. Osim toga i slikam, radim dekupaž i slično. Kako ide? Radim to što volim, to me spašava. Inače, za sada nemam vlastiti poslovni prostor, već svoje radove prodajem na sajmovima, preko facebooka i interneta, kazala je Tuhtan, istaknuvši kako je na neki način spojila ljubav prema kreaciji i umjetnosti s poslom.
Akcija HGK nastavit će se u Kutini, Požeg, Vukovaru, Virovitici, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Šibeniku, Karlovcu, Medulinu, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Otočcu i Čakovcu gdje i završava 14. rujna. I u Rijeci je privukla interes građana, s time da bi se eventualno moglo razmisliti da se »radno vrijeme« produži do 17 sati.
Mnogi će reći kako je, ako ne umjetnost, onda vještina, napraviti dobru suhu mesnu kobasicu. Fine delicije od mesa divljači ponudila je na štandu mesnica Šafar iz Delnica čiji je predstavnik Alen Ružić kazao kako prodaja trenutačno malo šepa, ali »bit će bolje«.
– Naša je specifičnost što nudimo i proizvode od mesa divljači, a dobro je što uspijevamo dio proizvodnje prodati kroz turizam, odnosno u hotele. A ljudi vole sve, samo kad imaju para, uz smijeh je istaknuo Ružić na čijem su se štandu tako mogle naći suhe češnjovke, suhi but od jelena, salama od medvjeda i slično.
Na Gatu su na svoje svakako došli i ljubitelji slatkog. Među proizvođačima slastica svoje je proizvode predstavila i Marija Debelić iz Slastica Margareta s Cresa čiji je slatki suvenir Torta naših kapetana najbolji prehrambeni suvenir na ovogodišnjoj izložbi Kvarner Expo. Ovaj obiteljski obrt posluje već 17 godina, a tajna uspjeha je činjenica da su iz zaborava nastojali izvući stare creske recepture.
Loša godina za pčelare
– U našim slasticama smo željeli predstaviti okuse našega kraja pa se tako u njihovoj pripremi koriste i namirnice s ovog područja. Tako smo u Torti naših kapetana koristili mendule, med, maslinovo ulje, limun i naranču… Te izvorne okuse prepoznali su i stranci, tako da turisti već znaju što mogu očekivati i rado kupuju naše proizvode, kazala je Debelić.
Pravi domaći med je, pak, predstavio pčelar Silvio Bertone, vlasnik istoimenog OPG-a s Kukuljanova. U ovim mednim kapima je, tako, doista spojeno »zeleno i plavo«, naime, pčele sele pet puta godišnje i to na Cres, u Tuliševicu ponad Lovrana, u Žminj, Oštrovicu i goransko Lepeničko polje.
Proizvodnjom meda se ozbiljnije bavi 10-ak godina.
– Prvu košnicu nabavio sam prije 40 godina i još uvijek je imam! Kao i priručnik o pčelarstvu iz 1976. Inače, najviše meda prodamo »na kućnom pragu«, a sudjelujemo i na raznim manifestacijama poput Marunade, kazao je, ukazujući kako je ova godina, međutim, katastrofalna. Zbog hladnoće pčele praktički ne izlaze iz košnice, a sada bi trebale prikupiti najviše peluda. Uz želje za suncem i toplijim danima, Bertone je ipak zaključio kako je pčelarstvo poseban gušt.
