Pomirenja ne može biti dok ne budu zadovoljene istina i pravda, naglasak je s 9. Međunarodnog foruma o pomirenju u bivšoj Jugoslaviji, održanog u petak i subotu na planini Jahorini u BiH
JAHORINA Pomirenja ne može biti dok ne budu zadovoljene istina i pravda, naglasak je s 9. Međunarodnog foruma o pomirenju u bivšoj Jugoslaviji, održanog u petak i subotu na planini Jahorini u BiH.
– Nisu ostvareni ključni elementi tranzicijske pravde: suđenja za ratne zločine, utvrđivanje činjenica, obeštećenje i zbrinjavanje žrtava, institucionalne reforme te organizirano sjećanje na zločine, naglasio je Zoran Pajić iz Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije iz Sarajeva. On stoga drži da pomirenje ni ne treba forsirati dok ti uvjeti ne budu ostvareni.
Konferenciju je organizirala Koalicija za osnivanje Regionalne komisije o utvrđivanju činjenica iz rata REKOM. Sudjelovalo je više od dvjesto sudionika, od ratnih žrtava do stručnjaka, a raspravljalo se o pomirenju sa stajališta država, religijskih, znanstvenih i umjetničkih zajednica te civilnog društva, kao i o nasljeđu Haškoga suda.
Mladi su često skloniji nacionalističkoj isključivosti od ratne generacije, upozorili su sudionici konferencije. Sarajevski redatelj Dino Mustafić ustvrdio je kako “mladi ne shvaćaju koliku je pustoš ostavio nacionalizam“. Zagrebački povjesničar Hrvoje Klasić ustvrdio je da mladi ne vole čitati duge tekstove, pa ih treba privući drukčijom vrstom povijesti, poput dokumentarnih filmova. Mariborski sociolog Sergej Flere drži da bi zemljama bivše Jugoslavije trebalo “nametnuti multiperspektivne udžbenike povijesti“, jer je “nacionalistička povijest najjači kanal širenja mržnje“. Zagrebački novinar Ante Perković, autor knjige o pop kulturi bivše Jugoslavije “Sedma republika“, optimistično je ustvrdio kako “sedma republika i dalje postoji“.
Izaslanik hrvatskog predsjednika, hrvatski veleposlanik u BiH Tonči Staničić, podržao je Koaliciju za REKOM, kazavši kako Ivo Josipović njezin radi drži “gotovo svetom misijom“.
Predsjednica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič ocijenila je da je „pozitivno nasljeđe Haškoga suda dovedeno u pitanje sužavanjem koncepta zapovjedne odgovornosti“.
To je sužavanje počelo u žalbenome postupku Veselinu Šljivančaninu, a primijenjeno je u predmetima Gotovina, Haradinaj i Perišić. „Te oslobađajuće presude često se interpretiraju kao da zločini nisu ni počinjeni, što stavlja težak teret za nacionalna tužiteljstva“, kazala je Teršelič.
Više je sudionika istaknulo kako je REKOM dosad najbolja inicijativa za utvrđivanje činjenica o zločinima u ratu devedesetih.
Amir Kulaglić, Srebreničanin koji je preživio genocid, upozorio je kako se potraga za ratnom odgovornošću ne smije zaustaviti na utvrđivanju individualne odgovornosti. “Govorimo li samo o osobnoj odgovornosti, skidamo odgovornost sa zajednice koja je često podržavala zločin“, upozorio je Kulaglić.
Pomoćnik ministra branitelja Bojan Glavašević objasnio je kako hrvatska vlada priprema zakon o žrtvama seksualnog nasilja, kao početak sveobuhvatne reforme zakona o civilnim žrtvama rata. Razrađuje se i novi koncept liječenja PTSP-a, koji će uključiti i članove obitelji oboljelog, te stvara novi model “učenja istine o ratu i izgradnje mira“, u sklopu kojega će učenici osnovnih škola posjećivati Vukovar i ondje učiti o kulturi mira. Vlada, kazao je Glavašević, želi i ujediniti škole u Vukovaru, ali “otpori su golemi“.
