Iako su se socijalni partneri dogovorili o olakšavanju otpuštanja radnika tijekom probnog rada, zakonske izmjene u tom dijelu nisu dovoljno precizne pa ih se dodatno ojačava
ZAGREB Premda su Vlada, sindikati i poslodavci još sredinom veljače okončali dogovore o prvoj fazi izmjena Zakona o radu (ZOR), te izmjene još uvijek nisu provedene, odnosno nisu upućene u proceduru donošenja. A dok god prva faza izmjena ZOR-a ne bude dovršena, sindikati ne pristaju razgovarati s Vladom i poslodavcima o drugoj sveobuhvatnijoj fazi zakonskih izmjena. Bude li sreće, danas bi socijalni partneri trebali dogovoriti dodatna brušenja dijela već dogovorenih izmjena ZOR-a u prvoj fazi.
Problematično
To se prije svega odnosi na preciznije uređenje instituta probnog rada s obzirom na dosadašnju sudsku praksu u slučajevima otkazivanja ugovora radniku na probnom radu. Naime, slijedom sadašnjih zakonskih odredbi, poslodavac je bio dužan otkaz ugovora tijekom probnog rada obrazlagati jednim od razloga predviđenim člankom 107. ZOR-a koji govori o redovitom otkazu ugovora o radu, odnosno razlozima za njega. Tim se člankom tako navode razlozi zbog kojih poslodavac može otkazati o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdan razlog, dakle regulira se pitanje poslovnog i osobno uvjetovanog otkaza. Izrijekom se, međutim, ne spominje probni rad i otkaz za vrijeme probnog rada. Iako su se socijalni partneri dogovorili o olakšavanju otpuštanja radnika tijekom probnog rada, zakonske izmjene u tom dijelu nisu dovoljno precizne pa ih se dodatno ojačava.
Pripreme za sveobuhvatnije izmjene radnog zakonodavstva već su krenule pa je tako ovih dana resorno ministarstvo organiziralo radionicu o sustavu otpremnina u Austriji. Riječ je o modelu osnivanja Fonda za optremnine u koji bi se izdvajao određeni postotak doprinosa i iz kojeg bi se isplaćivale otpremnine radnicima bez obzira jesu li u stalnom radnom odnosu ili su zaposleni na određeno vrijeme. U slučaju otkaza radnik bi se mogao odlučiti i na zadržavanje otpremnine u Fondu, odnosno njeno korištenje, primjerice, s odlaskom u mirovinu. Resorno ministarstvo čini se neće odustati od uvođenja austrijskog modela u domaće zakonodavstvo, jer će upravo on poslužiti kao model na kojem će Hrvatska temeljiti novi sustav otpremnina. Tako bi otpremnine vrlo lako mogle nestati iz Zakona o radu, ali i iz kolektivnih ugovora.
Neuspjeh radnika na probnom radu ili kako zakonske izmjene kažu »nezadovoljavanje radnika na probnom radu« tako predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. U slučaju otkazivanja ugovora o radu kojim je ugovoren probni rad isključuje se primjena članka 107. kojim se reguliraju razlozi otkazivanja redovitog ugovora o radu, osim obaveze da otkaz ugovora bude u pisanom obliku. Naravno, otkaz ugovora poslodavac treba uručiti radniku koji nije ispunio očekivanja tijekom probnog rada. Kao i sada, i ubuduće će otkazni rok za probni rad biti najmanje sedam dana. No, takav model i dalje će biti problematičan jer radnik neće znati razloge koji su doveli do zaključka da nije ispunio očekivanja. Izostanak obrazloženje, naime, dovodi do mogućnosti iskorištavanja otkaza zbog neuspjeha na probnom radu.
Radne knjižice i EU
Novina koju bi također trebalo uključiti u izmjene ZOR-a u prvoj fazi, a o kojoj se prije nekoliko mjeseci nije razgovaralo, vezana je uz radne knjižice koje, kao što je godinama poznato, prestaju važiti s ulaskom u EU. Ubuduće će se podaci o radniku voditi u elektronskoj bazi, a ministar rada pravilnikom će propisati sadržaj, način upisivanja podataka o radniku te način razmjene tih podataka. Nakon što poslodavci, sindikati i Vlada izbruse izmjene ZOR-a u prvoj fazi uslijedit će daljni razgovori o tom zakonu.
