Da li je moguće odrediti 500 najmoćnijih pojedinaca na svijetu, jednog na svakih 14 milijuna ljudi na planetu? Napraviti listu svih najvažnijih svjetskih listi? Časopis Foreign Policy to je pokušao učiniti sa svojom »power mapom« koja je najčitaniji tekst na njihovoj web stranici, mapom koja sadrži imena ljudi koji kontroliraju industriju što pokreće svijet, moćnika u sektorima od politike do visokih financija, od medija do energetike, od ratova pa do religije.

Na listi su pojedinci od Kine do Rusije, od Indije do Bliskog istoka, Europe i Amerike, milijarderi, ali i »loši momci«, potom predsjednici država i vlada, ministri, religijski lideri, vlasnici i direktori banaka i investicijskih fondova. 

   »Lista svih listi« temelji se i na Forbesovoj listi 100 najmoćnijh ljudi, na istraživanju Instituta za medije i komunikaciju, popisu 50 najjačih banaka, istraživanjima SIPRI-a o naoružanju i industriji oružja, na Reutersovom popisu najboljih sveučilišta na svijetu, kao i na popisu najvećih investicijskih fondova. 

  Političari i špijuni

Među najmoćnijih 500 su američki predsjednik Barack Obama i njegova supruga Michelle, bračni par Clinton, ruski predsjednik Vladimir Putin, duhovni vođa Tibeta Dalaj Lama, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, Aung San Suu Kyi, liderica opozicije u Mianmaru, Michael Bloomberg, gradonačelnik New Yorka, John Brenan, direktor CIA-a, Aleksandar Botnikof, prvi čovjek ruske tajne službe FSB-a, ali i šef ruske mafije Semion Mogilevič.

Novinari Foreign Policyja istražili su i novog kineskog predsjednika Xi Jinpinga, predstavili Raula Gandhija, najvjerojatnijeg budućeg indijskog lidera, ali i šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova. 

   Klub svjetskih milijardera više nije rezerviran samo za članove iz Sjeverne Amerike i Europe jer su u posljednjih deset godina, uz one iz Latinske Amerike i Azije, na scenu isplivali i afrički milijarderi, pa se tako među 50 najbogatijih našao i Aliko Dangote, kralj cementa i šećera iz Nigerije.

Žene i dalje u manjini

Najbolja svjetska sveučilišta su i dalje ona američka gdje je prvo mjesto pripalo Sveučilištu California. U stopu ga prate Tehničko sveučilište u Massachusettsu, Harvard, Johns Hopkins te Sveučilište Columbia.

Na svjetskoj listi moći žene su i dalje u manjini. U politici ih je samo deset posto, u svijetu ekonomije i biznisa samo tri posto, a među religijskim vođama nema niti jedne. Među 500 najutjecajnijih svjetskih ministara obrane samo je jedna žena, Jeanine Hennis Plasschaert, nizozemska ministrica obrane. Nisu na čelu tajnih službi, a niti jedna nije na čelu neke od najvećih medijskih kompanija. 

   Diplomatska moć je u rukama SAD-a, slijede Kina, Rusija, Francuska i Njemačka, a raspored se temelji na broju ambasada i konzulata država u svijetu. Virtualna svjetska moć pripada društvenim mrežama.

Prednjači Facebook, a slijede ga Google, YouTube, Yahoo i Wikipedia. Faceebok mjesečno posjeti 837 milijuna ljudi, a Wikipediju gotovo 470 milijuna.

Najmoćniji svjetski brend je definitivno Coca Cola koja se dnevno konzumira u vrtoglavoj količini od dvije milijarde njenih proizvoda u 207 država svijeta. Kuriozitet je da je tvrtka Apple u siječnju imala 137 milijardi dolara gotovine, što je dovoljno da se deset puta spasi Cipar od bankrota.