Došao je Vladimir Šeks koji je na rever svojeg sakoa ponosno zakačio Spomenicu Domovinskog rata. S njim se družila bivša premijerka Jadranka Kosor koja je sada šefica Kluba zastupnika, što ga je nedavno osnovala s Kerumovom Hrvatskom građanskom strankom
OKUČANI U vrijeme dok su se u Zagrebu sindikalci prikupljali za protuvladin prosvjed, premijer Zoran Milanović polagao je u Okučanima vijenac povodom 18. obljetnice vojno-policijske akcije Bljesak. Zajedno je s njim bio predsjednik Ivo Josipović, a Igor Dragovan je bio izaslanik predsjednika Sabora Josipa Leke. Vlada je došla u jakom sastavu, bili su tu i ministri Ante Kotromanović, Ranko Ostojić, Predrag Matić i Tihomir Jakovina.
Tijekom dvadesetminutne komemoracije, koju je Josipović nazvao decentnom i dostojanstvenom, osim predstavnika državnog vrha, vijenac su, i to prvi po redu, položili članovi obitelji poginulih sudionika Bljeska, praćeni braniteljima među kojima je bio i umirovljeni general Mladen Markač. Na obljetnicama Bljeska koje nisu okrugle obično nema govora, pa je tako i jedino vojni ordinarij Juraj Jezerinac dobio priliku da, u sklopu molitve, kaže nekoliko riječi o akciji kojom je oslobođen veliki dio hrvatskog teritorija i najavljena Oluja.
U Okučanima je parlamentarna opozicija bila vrlo slabo zastupljena. Nije, primjerice, bilo predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, ali niti jednog drugog višeg dužnosnika te stranke. Ali, došao je zato Vladimir Šeks koji je na rever svojeg sakoa ponosno zakačio Spomenicu Domovinskog rata. S njim se družila bivša premijerka Jadranka Kosor koja je sada šefica Kluba zastupnika, što ga je nedavno osnovala s Kerumovom Hrvatskom građanskom strankom.
– Možda se čini da to nije bio važan događaj jer smo naviknuli živjeti u slobodnoj Hrvatskoj. Možda nas određene poteškoće i krize toliko zaokupljaju da gubimo osjećaj za djela na kojima počiva sve ovo što danas jesmo i imamo. Zaborav je uvijek znak zdravstvenog stanja osobe ili nacije. Osobito bi bilo jadno ako bi taj zaborav bio potenciran nemarom i prijezirom onih koji su žrtvovali svoje živote u obrani zemlje, izloživši se smrti da bi domovina bila slobodna. Iskreno se nadam da takvih u ovoj zemlji nema, ustvrdio je Jezerinac. Komemoracije poput okučanske, smatra, imaju odgojnu vrijednost jer »odgajaju za zahvalnost, objektivnost, poniznost i kajanje«.
Nakon što je vojni ordinarij završio molitvu, premijer je napustio Okučane, a Josipović se još zadržao kraće vrijeme. Pogledao je demonstracijsku vježbu počasno-zaštitne bojne i nazočio otvorenju sporstkih igara hrvatskih branitelja.
– Obilježavanje Bljeska prvenstveno znači poštovanje prema onima koji su stradali u toj operaciji i općenito u Domovinskom ratu. To je znak poštovanja prema velikoj i važnoj pobjedi kojom su Hrvatska vojska i policija krenule u konačno oslobađanje naše domovine, rekao je novinarima predsjednik Republike koji se također prije mise zaputio u Zagreb.
U komemoraciji je bilo i izaslanstvo Srpskog demokratskog foruma, što je Josipović nazvao »znakom da naše društvo ide prema pomirenju i prema pravoj europskoj zajednici svih svojih građana«. U akciji Bljesak, koja je započela 1. svibnja 1995. ujutro u pet sati i 21 minutu, za samo 31 sat oslobođeno je 500 četvornih kilometara područja koje su pobunjeni Srbi držali pod okupacijom. Na hrvatskoj strani je sudjelovalo 7200 vojnika i policajaca, a poginulo su 42 i ranjena 162 branitelja.
Na prvi dan svibnja 1995. Hrvatska vojska i specijalna policija su iz smjera Novske i Nove Gradiške napali južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija s ciljem oslobođenja Okučana, središta neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. U manje od 32 sata hrvatske snage, koje su brojile oko 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. U akciji su poginula 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Srpske postrojbe srušile su zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota HRZ-a koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju. Prvi put u Domovinskom ratu korišteni su i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu, čime je dodatno taktički iznenađen neprijatelj. Vojno-redarstvena operacija »Bljesak« prethodila je akciji »Oluja« koja je uslijedila nakon tri mjeseca, čime je Hrvatska pokazala odlučnost da uspostavi državno-pravni poredak na cijelom svom području.
